POSLJEDNJI POKLON

Glavanu i Šuteju posthumni Porin za životno djelo

17.02.2010 u 08:00

Bionic
Reading

Nakon Branka Mihaljevića, Drage Britvića i Dine Dvornika, ove će se godine Porin dodijeliti posthumno i dvojici hrvatskih velikana domaće glazbene scene koji su svaki na svoj način ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi

'Ove će se godine četvrti put u povijesti Diskografske nagrade Porin posthumno dodijeliti nagrade za životno djelo. Nažalost, svojim preranim odlaskom, dvojica velikana hrvatske glazbene kulture ubrzala su odluku Instituta hrvatske glazbene industrije o dodjeli cijenjenih staklenih kipića dvojici Riječana rođenih i umrlih, slučaj je tako htio, iste godine', stoji u službenom priopćenju Hrvatske diskografske nagrada Porin koja će im posthumno biti dodijeljena 15. svibnja u Biogradu.

Prenosimo dio obrazloženja posthumno dodijeljene nagrade za životno djelo.

Darko Glavan (1951-2009) – Otac hrvatske pop-kulture

Ova kratka dijagnoza možda najbolje određuje djelo, ali i ostavštinu Darka Glavana. Darko naime nije bio 'samo' jedan od utemeljitelja hrvatske rock kritike – u koju je unio disciplinu i metodičnost povjesničara umjetnosti, sjajan i utjecajan glazbeni kolumnist i recezent albuma, već i strastveni diskofil te dubinski poznavatelj rocka, stripa, pop-kulture i suvremene likovne umjetnosti. Držeći da je rock mnogo više od 'fenomena' odnosno da je relevantan dio suvremene glazbene produkcije koji je promijenio povijest popularne glazbe ali i pop kulture od pedesetih godina prošlog stoljeća naovamo, Glavan je četrdeset godina sustavno pratio sve njegove mijene.
Zlatko Gall

Vjekoslav Šutej (1951-2009)
Vjekoslav Šutej umio je glazbenu umjetnost približiti najširoj publici, što je na sreću zabilježeno u milijunskim nakladama na više svjetskih diskografskih izdanja, a njegovi prijatelji i partneri u izvedbama bili su velikani poput Diane Ross Montserrat Caballé Plácida Dominga, Ramóna Vargasa i Joséa Carrerasa. Ostali su za pamćenje njegovi bečki Božićni koncerti, novogodišnji gala koncert u Frankfurtu, na moskovskom Crvenom trgu, u Epidaurusu, Orangeu i Monte Carlu. Njegove izvedbe, predstave i koncerti pamte se u Dubrovniku u okviru Ljetnih igara čiji je bio glazbeni intendant, Rijeci, Teatru Fenice u Veneciji gdje je djelovao kao glazbeni direktor, u veronskoj Areni, Teatru Real u Madridu, Sevilli u kojoj je utemeljio Kraljevski simfonijski orkestar i vodio ga kao umjetnički ravnatelj i šef dirigent, Rimu, berlinskoj Operi, Mexico Cityju, Tokiju, San Franciscu, Houstonu, gradu u kojemu je bio na dužnosti umjetničkog direktora Opere, Valenciji, Seattleu i naravno, u Zagrebu.
Sanja Raca