SLAŽETE LI SE

Deset najboljih biografskih filmova koje morate pogledati

24.05.2014 u 09:46

Bionic
Reading

Filmske priče o slavnim osobama koji prikazuju njihove dramatične životne sudbine vrlo lako nalaze svoj put do kino publike diljem svijeta. Premda je nedavno biopic 'Grace of Monaco' o tragičnoj životnoj priči princeze od Monaca s Nicole Kidman u Cannesu prošao prilično nezapaženo, ovih deset najuspješnijih biografskih filmova nijedan filmofil ne smije propustiti

Prema odabiru The Guardian i Observera, ove biografske filmove morate pogledati:

10. Thirty Two Short Films About Glenn Gould:

Vjerojatno jedan od najradikalnijih biografskih filmova koji se sastoji od 32 kratka filma donosi priču o genijalnom kanadskom pijanistu Glennu Gouldu (igra ga Colm Feore). François Girard i Don McKellar napravili su nevjerojatnu filmsku priču raščlanivši njegov komplicirani životni put u segmente koje su ponovno spojili. Film je 1993. nagrađen i dvama kanadskim ekvivalentima Oscaru, Genie.

9. American Splendor:

Film bračnog para Shari Springer Berman i Roberta Pulcinija ekranizacija je istinite priče o Harveyju Pekaru, najpoznatijeg po stripu 'American Splendor' u kojem u prvom licu opisuje vlastiti život. Pekar (glumi ga nenadmašni Paul Giamatti) cinični je, zajedljivi pesimist koji uživa u životu na svoj specifičan način. 'American Splendor' premijerno je prikazan na filmskom festivalu Sundanceu 2003. gdje je osvojio nagradu Grand Jury, nominiran je za Oscara za najbolji scenarij, a u Cannesu je dobio FIPRESCI.

8. Ivan Grozni:

Ruski redatelj Sergej Eisenstein potpisuje ovo filmsko štivo koje je 'must see' za sve ljubitelje povijesnih tema. Film govori o Ivanu Groznom, jednom od najkontroverznijih ruskih vladara iz 16. stoljeća. Ideju o filmu je podupirao i sam Staljin, a zanimljivo je da je film trebao biti snimljen iz tri dijela. Prvi dio, koji prikazuje rane godine Ivanove vladavine, njegove ratne uspjehe i podršku među ruskim seljacima, prikazan je krajem 1944. godine i dobio je Staljinovu nagradu. Drugi dio, u kojem se prikazuju Ivanovi obračuni s boljarima, ali i njegova sve veća okrutnost i paranoja od režimskih cenzora prepoznati su kao implicitna kritika Staljinovih metoda vladavine. Zbog toga je drugi dio filma završio u bunkeru te je prikazan tek nakon Staljinove smrti 1958. godine. Treći dio je pak spriječila Eisensteinova smrt.

7. The Elephant Man:

Genijalni redatelj David Lynch 1980. snimio je potresni crno-bijeli film prema istinitoj priči o Josephu Merricku (u filmu zvanom John Merrick), teško deformiranom Londoncu iz 19. stoljeća. Glavne su uloge ostvarili John Hurt, Anthony Hopkins, Anne Bancroft, John Gielgud, Wendy Hiller, Michael Elphick, Hannah Gordon i Freddie Jones. Film je imao odličan feedback – na dodjeli Oscara 1980. bio je nominiran u čak osam kategorija, uključujući one u kategorijama za najbolji film, režiju, glavnog glumca i adaptirani scenarij.

6. The Diving Bell and the Butterfly:

Film Juliana Schnabela, 'The Diving Bell and the Butterfly', snimljen je prema autobiografiji bivšeg urednika francuskog izdanja Ellea Jean-Dominique Baubya koji je 1995., u 43. godini pretrpio moždani udar nakon kojeg mu je paralizirano ostalo cijelo tijelo, osim lijevog oka. Komunikacija putem treptanja vjeđa postaje novo sredstvo umjetničkog izraza. Terapeut tako uvodi cijeli novi sustav komunikacije za nemoćnog urednika. Ovo je impresivna filmska drama o neuništivom ljudskom duhu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

5. 'Nema me' (I'm Not There'):

Američki redatelj Todd Haynes stvorio je neobičnu filmsku priču iskombiniravši glazbeni i biografski film, snimljenu u poludokumentarnom i poluigranom stilu. U ovom filmu legendarni Bob Dylan ima šest lica po kojima ga njegovi obožavatelji prepoznaju i poistovjećuju: glumac, folk pjevač, trubadur, Rimbaud, Billy the Kid, Woody Guthrie. Svaki od njih na svoj način svjedoči o Dylanovoj bogatoj osobnosti, podjednako kao i dubina riječi njegovih pjesama.

Posebnost filma je to da glavnoga junaka glumi čak šest različitih glumaca (među kojima i glumica Cate Blanchett). Film je odlično primljen među publikom i kritičarima, a Blanchett je dobila i Zlatni globus za sporednu žensku ulogu. Nikako ne propustiti!

4. 'Konačni pad' ('The Downfall'):

Film scenarista i producenta Bernda Eichingera s nevjerojatnim Brunom Ganzom u ulozi Adolfa Hitlera, dobio je brojne nagrade, ali izazvao i mnoge kontroverze i kritike. Istoimena knjiga povjesničara Joachima Festa poslužila je Eichingeru kao predložak, kao i knjiga Hitlerove tajnice Traudl Junge. Film se bavi posljednjim Hitlerovim danima od 20. travnja 1945., pa do zajedničkog ubojstva Eve Braun i Adolfa Hitlera 30. travnja 1945. godine.

3. 'Malcolm X':

Ovo je najambiciozniji film u filmografiji afroameričkog filmaša Spikea Leeja iz 1992. u kojem je predstavio život i karijeru jednog od najkontroverznijih afroameričkih aktivista u 20. stoljeću. Malcolm X (1925. - 1965.), rođen kao Malcolm Little, tijekom 1950-ih i 1960-ih nametnuo se kao vodeći borac za prava afroameričkog stanovništva emancipacijom kroz islam. U glavnoj ulozi briljira karizmatični oskarovac Denzel Washington koji je upravo u ovom filmu ostvario jednu od svojih najboljih uloga u karijeri. Film je sniman na lokacijama u SAD-u, Južnoafričkoj Republici, Egiptu i Saudijskoj Arabiji, odnosno u Meki što je i zanimljivost projekta.

2. 'Društvena mreža':

Odličan film iz 2010. o globalnom internetskom fenomenu Facebooka i njegovu kreatoru Marku Zuckerbergu odlično prikazuje poslovni uzlet beskrupuloznog studenta (Jesse Eisenberg). David Fincher sjajno je dočarao atmosferu u kojoj nastaje popularna društvena mreža.

1. 'Andrej Rubljov':

Film o proslavljenom ruskom slikaru snimljen još 1966. i danas ima status remek-djela filmske umjetnosti te jednog od najboljih ikad snimljenih povijesnih filmova. Radnja je smještena u srednjovjekovnoj Rusiji te prikazuje Andreja Rubljova (Anatolij Solonjicin) koji, suočavajući s okrutnošću života te vlastitim umjetničkim i vjerskim dvojbama, pronalazi razloge da naslika svoje remek-djelo, ikonu Sv. Trojstva. Film u osam priča prikazuje slikarov život i njegov odnos prema ikonama, odnosno umjetnosti općenito. Film je sniman u crno-bijeloj tehnici, osim samog kraja, koji prikazuje ikone Andreja Rubljova. Redatelj je Andrej Tarkovski. Zanimljivo je da je ovaj film imao problema s cenzurom i prikazan je na festivalu u Cannesu tek 1969., gdje je osvojio nagradu međunarodne kritike.