9. DO 22. PROSINCA

Ciklus Wima Wendersa u kinu 'Tuškanac'

09.12.2011 u 09:26

Bionic
Reading

Deset ponajboljih filmova Wima Wendersa, izbor iz četrdesetogodišnje karijere tog istaknutog njemačkog redatelja svjetske slave, prikazat će se u ciklusu koji će se održati od 9. do 22. prosinca u zagrebačkom kinu 'Tuškanac'

Ciklus otvara najpopularniji Wendersov film 'Pariz Texas' iz 1984., film ceste o čovjeku koji sa sedmogodišnjim sinom traži dječakovu majku, s upamćenim glumačkim izvedbama Harryja Deana Stantona i Natassje Kinski i kultnim 'soundtrackom' Rya Coodera

Slijedi 'Skrletno slovo' (1973.), priča smještena u 17. stoljeće o ženi koju sumještani prisiljavaju da nosi grimizno slovo kao znak da je preljubnica te film 'Alice u gradovima' (1974.), još jedna potraga djeteta za nestalom majkom.

Na programu su i filmovi 'Kraljevi ceste' (1975.), svojevrsna posveta starim kinima duž granice Istočne i Zapadne Njemačke, 'Američki prijatelj' (1977.) u kojem se u 'cameo' ulogama pojavljuju slavni redatelji Samuel Fuller i Nicholas Ray i 'Stanje stvari' (1982.), dijelom njegov autobiografski rad o filmskoj ekipi koja je zapela u prostranstvu Portugala.

Film 'Soba 666' nastao je tijekom festivala u Cannesu 1982., kada je Wenders zamolio kolege redatelje, od Antonionija, Fassbindera i Godarda do Herzoga i Spielberga, da u hotelskoj sobi, nakon što sami uključe kameru, odgovaraju na pitanja o budućnosti filma.

'Nebo nad Berlinom'

Iz faze s kraja osamdesetih i početka devedesetih, prikazat će se filmovi 'Nebo nad Berlinom' (1987.), nagrađivano ostvarenje o anđelima koji su se u Berlinu spustili među smrtnike, 'Priča iz Lisabona' (1994.) o filmašu koji kroz potragu za svojim prijateljem upoznaje Lisabon i njegove stanovnike i 'Braća Sklandanowsky' (1995.), koji je Wenders snimio sa studentima filmske akademije u Muenchenu, a koji se bavi rođenjem filma u Berlinu.

Dok je Herzog u filmovima tražio iskonske slike i prizivao surovost neotkrivenih područja pustinje i prašume, a Fassbinder amerikanizirao njemačku svakodnevnicu, Wenders je doslovno prigrlio američku kulturu, a junaci su mu trebali nadasve kao apstraktni pojmovi za poruke o tjeskobi, emocionalnoj praznini, skitalačkom traganju bez smirenosti i zadovoljstva ishodom, suvremenosti bez duhovnosti, bliskosti i ljudskoj ljubavi, ustvrdio je Dragan Rubeša u najavi ciklusa.

Možda bi Wendersovi predani obožavatelji najradije zaboravili autorovu proteklu dekadu, no njegov najnoviji kratkometražni film 'Twelve Miles to Trona' o cestama, vozačima i halucinogenim keksima, koji je uvršten u omnibus 'Ten Minutes Older' i premijerno prikazan na prošlogodišnjem Cannesu, dokazuje nam da se Wenders još nije iscrpio, ocijenio je Rubeša.