Pseća društvenost lako je prepoznatljiva i neupitna kvaliteta. Zašto su psi tako skloni ljudima?

Grupa znanstvenika koja radi za oregonsko državno sveučilište otkrila je da psi imaju genetsku predispoziciju za ljubav prema ljudima, a temelj tomu je isti par gena koji kod ljudi izaziva bolest poznatu kao Williams-Beurenov sindrom. To je prilično logično s obzirom da simptomi tog sindroma uključuju intenzivnu društvenost.

Autorica istraživanja Bridgett M. von Holdt je evolucijski biolog i nada se kako će jednog dana čvrsto utvrditi koji su geni vezani uz ponašanje. Istraživanje provedeno na psima i vukovima koje ukazuje na moguću stepenicu od jedne do druge vrste svakako je korak u pravom smjeru.

Biolog sa Sveučilišta Cornell, Adam Boyko, proučava pseću genetiku i smatra kako je istraživanje Bridgett M. von Holdt i njenog tima vrlo zanimljivo i važno. Sljedeći korak je napraviti isto istraživanje na većem broju različitih životinja kako bi se vidjelo jesu li rezultati točni.

Doktorica Monique Udell je eksperimentalna psihologica s oregonskog državnog sveučilišta koja je doktoricu Von Holdt potakla na njeno istraživanje jer je usko vezano uz njeno proučavanje ponašanja pasa i vukova.

Ovo nije prvi put da se proučava sličnost životinjskog ponašanje i pacijenata koji boluju od nekog sindroma. Znanstvenici su već stvorili miševe koji pokazuju znakove depresije ili autizma. Korijen uzroka neke ljudske bolesti može znanstvenicima otkriti nastanak novih obrazaca ponašanja životinja.

Čini se kako je potpuno moguće da je određena kombinacija gena koja je kod čovjeka izazvala probleme kod pasa izazvala evolucijsku prednost.