Prema novim analizama, EU-u bi tijekom zime moglo nedostajati do 14 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, što odgovara približno sedam posto ukupne potražnje Unije, piše Politico.

Riječ je o količini energije dovoljnoj za potrebe između 10 i 12 milijuna europskih kućanstava. Upozorenja su iznijeli američki Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA) te Europska mreža operatora prijenosnih sustava za plin (ENTSO-G), koja okuplja europske operatore plinskih mreža.

Situaciju dodatno otežavaju rat u Iranu i poremećaji na globalnom energetskom tržištu. Cijene plina približile su se najvišim razinama u gotovo četiri godine, a Europa ima ograničene mogućnosti nadoknade eventualnog manjka ako zima bude hladna.

Zalihe plina na najnižoj razini od početka mjerenja

Europske zalihe plina trenutačno su tek nešto iznad 70 posto kapaciteta, što je najniža razina za ovo doba godine otkako su 2011. počela mjerenja. Jedan od razloga je to što su visoke cijene trgovcima tijekom ljeta činile isplativijom prodaju plina nego njegovo skladištenje za zimske mjesece.

Prirodni plin ključan je za grijanje zgrada, rad industrije i proizvodnju električne energije. Zbog toga manjak ne bi nužno značio da će Europa ostati bez plina, ali bi mogao znatno smanjiti sigurnosnu zalihu na koju se države oslanjaju u razdobljima povećane potrošnje.

Prema procjeni IEEFA-e, Europa bi mogla imati oko sedam milijardi kubičnih metara plina manje u skladištima nego što bi joj bilo potrebno u nepovoljnom scenariju. Države bi tada morale kupovati dodatne količine na nestabilnom svjetskom tržištu, i to po visokim cijenama. Ako novih isporuka ne bude dovoljno, moguće je i ograničavanje potrošnje.

'Niže zalihe ostavljaju Europu s manjim zaštitnim jastukom u slučaju poremećaja na globalnom tržištu i čine je ranjivijom na nagle skokove cijena', upozorila je Ana Jaller-Makarewicz, vodeća europska energetska analitičarka IEEFA-e.

Ako države tijekom zime budu morale znatno isprazniti skladišta, sljedeće će godine morati kupovati veće količine plina kako bi ih ponovno napunile. To bi moglo produljiti razdoblje visokih cijena i niskih zaliha.

U nepovoljnom scenariju zalihe bi mogle pasti na 11 posto

Slična upozorenja iznosi i izvješće ENTSO-G-a o sigurnosti opskrbe tijekom zime 2026./2027., predstavljeno u četvrtak europskim energetskim dužnosnicima.

Prema toj analizi, ako uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) bude ograničen ili čak na optimalnoj razini za hladnu zimu, zalihe u europskim skladištima mogle bi pasti na samo 11 posto kapaciteta. To je razina namijenjena strateškim zalihama koje se ne mogu lako koristiti.

Ako bi Europa željela završiti zimu s najmanje 30 posto popunjenosti skladišta, kako bi smanjila izloženost novim hladnim razdobljima, morala bi smanjiti potrošnju ili uskratiti potrošačima količine koje odgovaraju približno sedam posto potražnje.

Dodatni pritisak stvara i najavljena zabrana dugoročnih ugovora o isporuci ruskog ukapljenog prirodnog plina, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju. Prema izvješću IEEFA-e, time bi europski uvoz plina mogao biti smanjen za dodatnih sedam milijardi kubičnih metara.

Ruski plin ranije je pomagao Europi pokriti nagle promjene potražnje tijekom zime. Sada se Unija sve više oslanja na plin pohranjen u skladištima.

Dodatni uvoz iz SAD-a mogao bi stajati tri milijarde eura više

Jedna od mogućnosti za nadoknadu manjka jest povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina, koji Europa sve više nabavlja iz Sjedinjenih Država. No to bi u trenutnim tržišnim uvjetima bilo skupo.

Prema procjeni IEEFA-e, uvoz dodatnih količina kojima bi se nadoknadio manjak stajao bi europske potrošače oko tri milijarde eura više. To je približno 12 posto više nego što bi iste količine stajale prošle godine, i to povrh već visokih cijena energenata.

Problem je i u tome što američka proizvodnja LNG-a radi blizu punog kapaciteta, pa bi dodatna europska potražnja još više opteretila tržište.

Ipak, dio analitičara smatra da je vjerojatniji scenarij rast cijena nego fizička nestašica plina. Laurent Ruseckas, viši analitičar plinskog tržišta u S&P Global Energyju, upozorava da se zalihe mogu smanjivati samo do određene granice jer bi brzo pražnjenje skladišta na početku zime podiglo cijene i privuklo dodatne isporuke iz Azije prema Europi.

'Europa nema mnogo potražnje koju bi još mogla uništiti', rekao je Ruseckas, podsjećajući da je rat u Ukrajini već doveo do gubitka oko 20 posto industrijske potražnje za plinom u EU-u.

'A ona se nije vratila', dodao je.

Takav razvoj događaja mogao bi ublažiti rizik da plina fizički ponestane, ali ne bi nužno spriječio novi udar na kućanstva i industriju zbog skuplje energije. Hoće li se Europa suočiti s ozbiljnim manjkom, ovisit će ponajprije o temperaturama, dostupnosti LNG-a i kretanju globalnih cijena tijekom nadolazećih mjeseci.