NIJE ČAROBNI ŠTAPIĆ

Ugledni epidemiolog s Harvarda razbija mitove o društvenom distanciranju koji su se pojavili u javnosti

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 17.03.2020 14:47
  • Objavljeno 17.03.2020 u 14:47
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

S proglašenjem globalne pandemije koronavirusa mnoge su se države širom svijeta odlučile na uvođenje mjera 'društvenog distanciranja' s ciljem smanjenje kontakata među ljudimam, a sve kako bi se usporilo širenje bolesti COVID-19. Profesor epidemiologije na sveučilištu Harvard Marc Lipsitch razbija mitove o društvenom distanciranju koji su se pojavili u javnosti

Pod društvenim distanciranjem obuhvaćeno je otkazivanje javnih skupova poput sportskih ili glazbenih događaja, ograničavanje ili ukidanje javnog prijevoza, zatvaranje škola i druga ograničenja, od kojih su neke na snazi i u Hrvatskoj.

Cilj ovih mjera je otežati prijenos i širenje koronavirusa, što će lokalnim zajednicama produžiti vrijeme potrebno za pripremu, a u konačnici i smanjiti porast potrebe za zdravstvenom zaštitom koja je u Wuhanu i na sjeveru Italije dosegnula razmjere katastrofe.

Mjere koje se sada provode mnogi su gradovi primijenili prije više od 100 godina kako bi smanjili utjecaj pandemije gripe 1918. godine. Gradovi koji su tada djelovali brzo i odlučno, pošteđeni su s manjim brojem slučajeva koji su zahtjevali medicinsku skrb.

Trenutak u kojemu se nalazimo s koronavirusom nametnuo je potrebu društvenog distanciranja i te mjere treba podržati jer trenutno jedino one mogu spasiti mnoge živote. No, da bi one dale rezultate, ključno je pametno se odnositi prema njima, a za bolje razumijevanje epidemiolog na sveučilištu Harvard Marc Lipsitch za USA Today razbija mitove o društvenoj distanciranosti.

Mit: Društvena distanciranost namijenjena je samo starijim osobama i ugroženima

Istina: Svrha društvenog distanciranja je zaštita pojedinca, posebno najugroženijih, a to se postiže usporavanjem prijenosa virusa. Zaraziti se možemo svi i tako prenijeti infekciju i zbog toga je važno da svi pridonesemo usporavanju prijenosa držeći se podalje od gužve, osobito u zatvorenim prostorima, smanjenjem broja kontakata, izbjegavanjem onih koji kašlju i kišu te ostajanjem kod kuće i samoizolacijom ako imamo te simptome. Sve to pomaže smanjiti stopu širenja zaraze, broj ljudi koji će na kraju biti zaraženi i zaštititi one kojima bi zaraza predstavljala najveću opasnost.

Mit: Ostati kod kuće u samoizolaciji trebaju samo oni koji su pozitivno testirani na COVID-19

Istina: Trenutna dostupnost testova za COVID-19 u većini zemalja nije ni blizu potreba zbog čega se testiraju samo oni s najizraženijim simptomima. Neki simptomi ove bolesti mogu biti posljedica prehlade, gripe ili sezonske alergije. Sa zatopljenjem se očekuje pad oboljelih od gripe i prehlade, pa će COVID-19 postati sve vjerojatniji uzrok respiratornih infekcija. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci svima koji imaju bilo kakvu respiratornu infekciju najvjerojatnije će se savjetovati ostanak kod kuće, a od poslodavaca će se tražiti da to i omoguće.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filić/PIXSELL

Mit: Zabraniti treba samo velika okupljanja

Istina: Masovna okupljanja imaju ogroman potencijal za brzo širenje koronavirusa pa je otkazivanje događaja na kojima se okuplja veliki broj ljudi poput nogometnih utakmica, koncerata ili kazališnih predstava dobar prvi korak, ali naša odgovornost s tim ne završava.

Od gripe i ospica do teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), vidjeli smo sjajne primjere kako manji skupovi mogu potpaliti iskru veće epidemije. Epidemija SARS-a 2003. godine krenula je od jedne osobe koja je u hotelu zarazila još 16 osoba. Imajte stalno na umu da se ne radi o osobnom riziku koji je na manjim društvenim okupljanjima relativno nizak. Ovdje je riječ o riziku za ukupnu populaciju. Zbog nedostupnosti dovoljnog broja testova ne možemo znati tko ima koronavirus, pa se za sada pretpostavlja da bismo svi mogli biti nosioci i zbog toga moramo održavati društvenu distanciranost i izbjegavati okupljanja i velika i mala, osobito u zatvorenom prostoru, kako ne bismo bili iskra veće epidemije.

Mit: Sve interakcije među ljudima treba prekinuti

Istina: 'Fizičko ditanciranje' vjerojatno bi bila ispravnija fraza od 'društvenog distanciranja', jer je cilj udaljiti se fizički, a ne emocionalo. Čak ni fizička odvojenost nije u potpunosti izvediva iz više razloga. Spomenimo hranu na stolu, lijekove na ormariću, zadržavanje osnova funkcioniranja društva i održavanje mentalnog zdravlja. Međutim, treba apsolutno odgoditi sve što nije prijeko potrebno, poput kućnih okupljanja, umjesto kojih možemo komunicirati telefonom ili videopozivima, ili provoda u noćnim barovima.

Umjesto toga, izađite van tijekom dana, šećite ili trčite s prijateljem. Izađite i razgovarajte na pristojnoj udaljenosti s nekoliko susjeda na ulici. Pošaljite djecu van da se igraju, odu do parka ili šume s prijateljima.

Simptomi koronavirusa i tko je u rizičnoj skupini

Mit: Koronavirus se širi samo kihanjem i kašljanjem

Istina: Prevladavajući način prijenosa je putem velikih kapljica koje nastaju kašljanjem, kihanjem pa čak i samo uobičajenim disanjem i razgovorom. Međutim, postoje tri načina prijenosa – velikim kapljicama, kontaktom s onečišćenim površinama i udisanjem virusa koji lebdi u zraku. Kad kašljemo ili kišemo stvaramo krupne kapljice, od kojih neke padaju na razne površine, a neke se zadrže u zraku kao aerosol koji ostane lebdjeti.

Zdravstvena zajednica na vijeme će shvatiti relativnu važnost svakog od načina širenja zaraze, a do tada moramo poduzimati mjere predostrožnosti za sve njih. U prakci to znači pridržavati se važnih javnozdravstvenih preporuka za prekrivanje usta laktom ili maramicom kad kašljemo i kišemo, učestalo pranje ruku, ali i učestalo čišćenje i dezinfekciju površina i prozračivanje naših domova, škola i ureda.

Mit: Pridržavanjem mjera društvenog distanciranja dramatični rezultati odmah će se pokazati

Istina: U kineskim gradovima ulice su zbog ekstremnog oblika društvene distanciranosti prazne već gotovo mjesec dana, a mjere se tek sad počinju ukidati.

Kod nas je to društveno distanciranje manje intenzivno iz više razloga. Slučaj iz Kine nas je naučio da čak i uz intenzivne intervencije je potražnja za bolničkim krevetima i intenzivnom njegom nastavila rasti tjednima. To je stoga što kad se netko zarazi treba proći odrđeno vrijeme prije nego bolest poprimi takve razmjere da mu treba bolnička njega. Mjere društvene distanciranosti trenutno prolazimo kako bismo smanjili pritisak na naš zdravstveni sustav u sljedećih nekoliko tjedana.

Mit: Društveno distanciranje na mjesec dana ili više dovoljno je za trajno zaustavljanje epidemije

Istina: Iako se u nekom gradu ili području s učinkovitim mjerama društvenog distanciranja može pokazati tendencija opadanja broja oboljelih, virus je i dalje prisutan. Nalazi se u malom broju blago oboljelih, možda i u vrlo bolesnim pacijentima hospitaliziranim na duže vrijeme, ali i u drugim dijelovima svijeta. Povijest pokazuje da kod funkcionalnog društvenog distanciranja u kojem broj novooboljelih slučaja, opada opuštanjem kontrolnih mjera broj oboljelih može ponovno narasti. Nažalost, ovo neće brzo proći i moramo biti spremni na zajedničko djelovanje, pomaganje jedni drugima i čuvanje društvene kohezije dok u borbi protiv koronavirusa koristimo mjere društvenog distanciranja.

Mjere zaštite od koronavirusa

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!