MNOGI IH ČINE

Travnjak će se nakon suše ponovno zazelenjeti ako izbjegnete nekoliko ljetnih pogrešaka

07.08.2026 u 17:32

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Smeđi travnjak tijekom ljetnih suša ne mora značiti da je uništen, često je riječ o prirodnom mehanizmu zaštite. Stručnjaci upozoravaju kako upravo u tom razdoblju treba izbjegavati najčešće pogreške koje mogu dodatno oštetiti travu

Smeđi travnjak tijekom ljetne suše ne mora nužno značiti da je u potpunosti propao. Trava često samo ulazi u stanje mirovanja kako bi zaštitila korijen, pa je najvažnije izbjeći nekoliko čestih grešaka.

Vrtlari ističu kako je nakon sušnog razdoblja, koje je ostavilo posljedice na travnjaku, vrlo važno ne kositi, ne grabljati i ne prozračivati potpuno osušenu površinu.

Vrtlari savjetuju: Smeđu travu ostavite na miru

Kada trava poprimi smeđu boju i postane suha i krhka, mnogi je požele odmah pokositi ili ukloniti. No upravo to može dodatno oštetiti travnjak, prenosi britanski Express. Suhi nadzemni dio djeluje kao svojevrsni zaštitni pokrov, smanjuje gubitak vlage, hladi tlo i štiti korijen te točke rasta biljke.

Stručnjaci ističu da se, nakon povratka kiše i povoljnijih temperatura, iz očuvanog korijena mogu pojaviti novi zeleni izdanci. Drugim riječima, travnjak u suši često nije uništen, nego hibernira.

Dijelove travnjaka koji su ostali zeleni također ne treba tretirati kao u uobičajenim ljetnim uvjetima. Tijekom vrućina izbjegavajte prihranjivanje, a košnju svedite na minimum, ako je nužna, kosilicu podignite na višu razinu kako bi sunce manje utjecalo na vlasi trave i zemlju.

Viša trava zasjenjuje površinu tla, smanjuje zagrijavanje i pomaže korijenu da zadrži dostupnu vlagu. Preporuka je travu ne rezati prenisko, nego je zadržati na otprilike 6 do 10 centimetara, ovisno o vrsti travnjaka.

Svakodnevno prskanje nije učinkovito, evo što učiniti

Stariji i dobro ukorijenjeni travnjaci obično mogu preživjeti sušno razdoblje i ponovno se zazelenjeti s kišom. Novo posijani ili nedavno postavljeni travnjaci osjetljiviji su te ih, ako lokalne mjere to dopuštaju, treba zalijevati.

Kad je zalijevanje potrebno, bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, kako bi voda došla do korijena. Svakodnevno površinsko prskanje nije učinkovito, idealno je zalijevati rano ujutro, kada su gubici zbog isparavanja manji.

Nakon završetka suše, kad trava ponovno počne aktivno rasti, prorijeđena mjesta mogu se obnoviti prozračivanjem tla i dosijavanjem. Do tada travnjaku najviše pomažu strpljenje, što manje gaženja i izbjegavanje nepotrebnih zahvata.