Za mnoge je 26. prosinca samo još jedan slobodan dan savršen za uživanje u ostacima božićnih delicija i opuštanje ispred televizora. No za kršćanske vjernike to je dan kada se slavi sveti Stjepan, prvi mučenik koji je život dao za vjeru u Isusa Krista.

Blagdan svetog Stjepana Prvomučenika u katoličkoj Crkvi obilježava se 26. prosinca i državni je praznik u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama. U pravoslavnim crkvama slavi se 27. prosinca, dok se prema julijanskom kalendaru taj datum poklapa s 9. siječnjem po gregorijanskom.​

Kamenovan jer je propovijedao Kristovo učenje

O životu svetog Stjepana zna se relativno malo, no njegova smrt ostala je urezan u povijest ranog kršćanstva. Bio je jedan od sedam đakona izabranih u počecima Crkve, a istaknuo se hrabrim i otvorenim propovijedanjem Isusovog nauka.

Oko 36. godine nakon Krista, zbog svojih je propovijedi bio uhićen i optužen za bogohuljenje. Pred Velikim vijećem u Jeruzalemu održao je govor koji je dodatno razljutio vjerske starješine. Izveden je izvan gradskih zidina i kamenovan do smrti.​

Svetim pismom zabilježene su njegove posljednje riječi, koje su postale simbol kršćanskog oprosta: 'Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh'. Čak i u trenutku smrti, Stjepan je opraštao onima koji su ga ubili.​

Zaštitnik zidara, klesara...

Sveti Stjepan najčešće se prikazuje kao mladić odjeven u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj ruci i kamenom u drugoj, simbolom njegovog mučeništva.

Danas je zaštitnik đakona, zidara, klesara, izrađivača lijesova, ali i onih koji pate od glavobolje. Njegovo ime dolazi od grčke riječi koja znači 'kruna' ili 'vijenac', pa uz Stjepane, Stipe, Štefice i Štefanije, imendan danas slave i svi Krunoslave i Krunoslavi.​

U našim krajevima blagdan je poznat pod nazivom Štefanje. Tradicija nalaže da se tog dana slavi novi početak te se odlazi čestitati Božić rodbini, prijateljima i susjedima.