Što zapravo naša tjelesna temperatura otkriva o zdravlju?

'Jedan od najvažnijih znakova svake infekcije je povišena tjelesna temperatura', objašnjava dr Waleed Javaid iz poznatog medicinskog centra Mount Sinai u New Yorku. Ipak, upozorava i kako tu postoji jedna 'kvaka'.

'To pokazuje kako se događa upala, no ne i to koliko je prije toga iznosila vaša temperatura', zaključuje on.

Nedavna je studija pokazala kako starije osobe imaju nižu temperaturu od mlađih, kao i da bi žene mogle imati nešto višu temperaturu od muškaraca. Temperatura također varira s ciklusom spavanja - budnosti.

Povišena tjelesna temperatura reakcija našeg imunog sustava na upalni proces u našem organizmu i ona nije bolest već je znak bolesti, odnosno simptom.

Raspon normalnih vrijednosti je od 36°C do 37°C mjereno aksilarno (pod pazuhom), i od 36,5°C do 37,5°C mjereno rektalno (u rektumu). Ove vrijednosti mogu se razlikovati od osobe do osobe i mijenjaju se tijekom dana uslijed djelovanja raznih čimbenika kao što su fizička aktivnost, spavanje, menstrualni ciklus, trudnoća, uzbuđenje, hrana i piće, no riječ je o neznatnim varijacijama i prolaznom povišenju temperature.

Povišenom tjelesnom temperaturom smatramo onu višu od 37°C, a temperaturu višu od 40,9°C nazivamo hiperpireksijom i ona u pravilu prati teže bolesti.

Naravno, zdravstveni službenici ne mogu znati uobičajene toplinske obrasce svake osobe, pa se njihovi savjeti temelje na prosječnim brojkama. Pa ipak, ni te brojke nisu konzistentnie, a većina se odnosi na temperaturu izmjerenu u ustima, što se smatra preciznijom od infracrvenog pregleda čela. Prije trenutne globalne pandemije, bolnice bi općenito procjenjivale temperaturu i prema njoj djelovale drugačije kao odgovor na pojedine pacijente i dijagnoze.

Borba našeg organizma protiv upale povećava osnovni metabolički postotak - količinu energije koja je potrebna u mirovanju po jedinici vremena - i to podiže temperaturu. Stoga niža prosječna temperatura sugerira nižu prosječnu brzinu metabolizma. A niža brzina metabolizma korelira s većom tjelesnom masom, barem u životinja. Do sada, istraživači mogu samo nagađati o mogućim vezama između niže prosječne temperature i porasta stope pretilosti kod ljudi. Istraživači kažu i da mnoge varijable osim infekcije mogu utjecati na rezultate npr., sve veći broj ljudi živi u kućama sa sustavima grijanja i hlađenja i na taj način troši manje energije nego prethodne generacije radi održavanja konstantne tjelesne temperature.

Stručnjaci upozoravaju i da tjelesna temperatura znatno varira kako među ljudima tako i unutar njih, ovisno o težini, visini, fizičkoj aktivnosti, vremenu, odjeći...

Zasad je stoga nejasno hoće li ili kako bi koronavirus mogao promijeniti korištenje tjelesne temperature kao dijagnostičkog alata. U kratkom roku, kaže Javaid, poznavanje vlastite prosječne temperature i načina na koji to varira moglo bi pomoći liječnicima u dijagnosticiranju i preciznijem liječenju neke bolesti.

Predlaže da si izmjerite tjelesnu temperaturu u određeno vrijeme nekoliko tjedana i da ih po potrebi date svom liječniku.

'Mislim da ćemo na kraju zaključiti, baš kao što ljudi dobro poznaju koliko im iznosi krvni tlak, i oni bi trebali znati kakva im je temperatura kada su zdravi' kaže on. Ali, važno je naglasiti i da usprkos činjenici kako je vaša trenutačna temperatura u granicama normale, a vi se osjećate bolesno to znači da ste bolesni bez obzira što pokazuje vaš toplomjer.