NOVA STUDIJA
Što zapravo naša tjelesna temperatura otkriva o zdravlju?

Izvor: Profimedia / Autor: Igor Kardasov / Alamy / Alamy / Profimedia
'Jedan od najvažnijih znakova svake infekcije je povišena tjelesna temperatura', objašnjava dr Waleed Javaid iz poznatog medicinskog centra Mount Sinai u New Yorku. Ipak, upozorava i kako tu postoji jedna 'kvaka'.
'To pokazuje kako se događa upala, no ne i to koliko je prije toga iznosila vaša temperatura', zaključuje on.
Nedavna je studija pokazala kako starije osobe imaju nižu temperaturu od mlađih, kao i da bi žene mogle imati nešto višu temperaturu od muškaraca. Temperatura također varira s ciklusom spavanja - budnosti.
Povišena tjelesna temperatura reakcija našeg imunog sustava na upalni proces u našem organizmu i ona nije bolest već je znak bolesti, odnosno simptom.
-
UZIMA DANAK
Epidemija usamljenosti još je jedna prijetnja po javno zdravlje, a kako se nositi s njom u doba socijalne izolacije?
-
ŽIVOT TIJEKOM PANDEMIJE
Izazovno doba za sve: Mogu li vaš brak ili veza preživjeti koronavirus?
-
vrijedi isprobati
Ovaj jednostavan trik pomaže izliječiti nesanicu izazvanu anksioznošću
Raspon normalnih vrijednosti je od 36°C do 37°C mjereno aksilarno (pod pazuhom), i od 36,5°C do 37,5°C mjereno rektalno (u rektumu). Ove vrijednosti mogu se razlikovati od osobe do osobe i mijenjaju se tijekom dana uslijed djelovanja raznih čimbenika kao što su fizička aktivnost, spavanje, menstrualni ciklus, trudnoća, uzbuđenje, hrana i piće, no riječ je o neznatnim varijacijama i prolaznom povišenju temperature.
Povišenom tjelesnom temperaturom smatramo onu višu od 37°C, a temperaturu višu od 40,9°C nazivamo hiperpireksijom i ona u pravilu prati teže bolesti.
Naravno, zdravstveni službenici ne mogu znati uobičajene toplinske obrasce svake osobe, pa se njihovi savjeti temelje na prosječnim brojkama. Pa ipak, ni te brojke nisu konzistentnie, a većina se odnosi na temperaturu izmjerenu u ustima, što se smatra preciznijom od infracrvenog pregleda čela. Prije trenutne globalne pandemije, bolnice bi općenito procjenjivale temperaturu i prema njoj djelovale drugačije kao odgovor na pojedine pacijente i dijagnoze.

Izvor: Profimedia / Autor: - / Wavebreak / Profimedia
Borba našeg organizma protiv upale povećava osnovni metabolički postotak - količinu energije koja je potrebna u mirovanju po jedinici vremena - i to podiže temperaturu. Stoga niža prosječna temperatura sugerira nižu prosječnu brzinu metabolizma. A niža brzina metabolizma korelira s većom tjelesnom masom, barem u životinja. Do sada, istraživači mogu samo nagađati o mogućim vezama između niže prosječne temperature i porasta stope pretilosti kod ljudi. Istraživači kažu i da mnoge varijable osim infekcije mogu utjecati na rezultate npr., sve veći broj ljudi živi u kućama sa sustavima grijanja i hlađenja i na taj način troši manje energije nego prethodne generacije radi održavanja konstantne tjelesne temperature.
Stručnjaci upozoravaju i da tjelesna temperatura znatno varira kako među ljudima tako i unutar njih, ovisno o težini, visini, fizičkoj aktivnosti, vremenu, odjeći...
Zasad je stoga nejasno hoće li ili kako bi koronavirus mogao promijeniti korištenje tjelesne temperature kao dijagnostičkog alata. U kratkom roku, kaže Javaid, poznavanje vlastite prosječne temperature i načina na koji to varira moglo bi pomoći liječnicima u dijagnosticiranju i preciznijem liječenju neke bolesti.
Predlaže da si izmjerite tjelesnu temperaturu u određeno vrijeme nekoliko tjedana i da ih po potrebi date svom liječniku.
'Mislim da ćemo na kraju zaključiti, baš kao što ljudi dobro poznaju koliko im iznosi krvni tlak, i oni bi trebali znati kakva im je temperatura kada su zdravi' kaže on. Ali, važno je naglasiti i da usprkos činjenici kako je vaša trenutačna temperatura u granicama normale, a vi se osjećate bolesno to znači da ste bolesni bez obzira što pokazuje vaš toplomjer.