Hrvatski Kostrenski hrast našao se u prestižnom društvu najposebnijih stabala Europe: upravo je otvoreno glasanje za europsko stablo godine 2026., a među 12 kandidata iz cijelog kontinenta je i stablo ispred škole u Kostreni, duboko ukorijenjeno u svakodnevicu mještana
Riječ je o 15. izdanju izbora za europsko stablo godine, natječaja koji ne traži najviše ili najstarije drvo, nego ono s najzanimljivijom pričom i snažnom vezom s lokalnom zajednicom. Glasanje se odvijalo isključivo online, od 2. do 22. veljače, a pobjednik će biti proglašen na svečanoj dodjeli nagrada u Europskom parlamentu 24. ožujka. Ove godine uveden je i novi sustav glasanja kako bi borba između država bila pravednija, bez obzira na broj stanovnika.
vezane vijesti
Kostrenski hrast među 12 stabala s pričom
Ovogodišnji izbor donosi 12 iznimnih stabala, od kojih svako nosi specifičnu priču i snažnu simboliku u svojoj sredini. Među njima je i hrvatski Kostrenski hrast koji već generacijama stoji na ulazu u školu i za učenike i mještane predstavlja tihi simbol kontinuiteta i pripadnosti.
Kostrenski hrast medunac
Kostrenski hrast medunac ( Quercus pubescen), šapuće priče više od 250 godina i tiho promatra Kvarner. Njegovo korijenje pamti doba Marije Terezije, habsburških i ugarskih vladara, Napoleona, bana Jelačića, Talijana, Nijemaca… Ispratio je na more i dočekao generacije kostrenskih pomoraca. Kada se trebalo izgraditi školu, velikodušno se odrekao nekoliko svojih grana da napravi mjesta djeci i danas čuva glavni školski ulaz. Pod njegovom se krošnjom izmjenjuju prvi zaljubljeni pogledi i stidljivi osmjesi, a on, ponosan i stasit, iz školskoga dvorišta u tišini ispraća učenike u nova životna poglavlja, bilježi sjećanja i ispisuje nove stranice zajedniče povijesti – njega i Kostrene.
Kandidati dolaze iz cijele Europe: tisućljetni Ulrikov hrast iz Češke, jedna od najstarijih hrastovih stabala u toj zemlji; otporna stara divlja jabuka iz Slovačke, koja prkosi vremenu na 860 metara nadmorske visine; portugalska Cedar Tree of Runa, posađena 50‑ih godina prošlog stoljeća kao središte života sela; japanska sofora iz ukrajinskog Čornomorska, stablo koje je preživjelo rat i postalo simbol otpornosti. Tu su i mađarsko Stablo sjećanja, latvijska Lipa žrtve – najdeblja u Baltiku, kalifornijska sekvoja iz nizozemskog Ledeboerparka, hrast iz Laukiaija koji okuplja zajednicu, neobično savijeno poljsko stablo uz vodu, britanski jasen iz Argyle Streeta koji je preživio industrijalizaciju, bombardiranje i bolesti te francuski drevni ginko iz St‑Hilairea, poznat po zlatnoj jesenskoj krošnji.
Organizatori poručuju da je cilj natječaja potaknuti ljude da primijete stabla oko sebe, da ih posjećuju, njeguju i štite kako bi i buduće generacije uživale u njihovoj sjeni, ljepoti i pričama koje nose.
