Sanja Musić Milanović

'Deblji smo od europskog prosjeka, a najkritičnije je na selu. Ne jedemo dovoljno voća i povrća, pretjerujemo s krumpirom i tijestom'

  • Autor: Iva Butković
  • Zadnja izmjena 19.05.2019 14:11
  • Objavljeno 19.05.2019 u 14:01
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U Hrvatskoj je, kao i u svijetu, u porastu broj osoba s debljinom, a prema najnovijim podacima međunarodnog istraživanja objavljenog u vodećem časopisu Nature, koje je obuhvatilo više od 112 milijuna odraslih osoba iz 200 zemalja, zabilježen je brži porast osoba s debljinom u ruralnim područjima nego u gradovima. Među stručnjacima koji su radili na istraživanju je i doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović, koja za tportal ističe da je i u Hrvatskoj uočen taj trend i da je vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća za 44 posto u muškaraca i 40 posto u žena

Unatoč konstantnim upozorenjima stručnjaka o ovom sveprisutnom problemu koji pogađa sve dobne skupine, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Hrvatska je po debljini premašila europski prosjek, što dovoljno govori o tome da je krajnje vrijeme da se uvedu promjene.

Povodom jučerašnjeg Europskog dana debljine koji se održava svake treće subote u svibnju razgovarali smo s doc.dr.sc Sanjom Musić Milanović o rastućem problemu debljine u Hrvata.

'U zemljama članicama Europske unije udio osoba starijih od 18 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom iznosi 51,6 posto, dok ih je u Hrvatskoj ukupno 57,4 posto, što nas svrstava iznad europskog prosjeka. Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice i u visokorazvijenim i u niskorazvijenim zemljama te onima u razvoju. Znamo li da su prekomjerna tjelesna masa i debljina jedini čimbenici rizika koji dovode do razvoja svih pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice: kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, novotvorina, kronične opstruktivne plućne bolesti te mentalnih poremećaja, možemo zaključiti da su ovi podaci zaista zabrinjavajući', rekla je za tportal Musić Milanović.

Muškarci sve deblji

Prema podacima iz 2015. u odnosu na one iz 2003. godine, primjetan je porast udjela muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom sa 63,3 na 67,6 posto te smanjen udio prekomjerne tjelesne mase i debljine u žena s 54,2 na 48,2 posto.

Musić Milanović ukazuje na to da je debljina jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice

Musić Milanović ukazuje na to da je debljina jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Istraživanja pokazuju kako muškarci u prosjeku održavaju normalnu tjelesnu masu samo do 25. godine života, nakon čega raste udio muškaraca s debljinom, dok je 45. godina dob u kojoj je zabilježen porast udjela žena s debljinom s 13 na 26 posto. Žene su reagirale na informacije o štetnim posljedicama koje debljina ima na zdravlje i posljedično na skraćenje očekivanog trajanja života. Naime, istraživanja su pokazala da su žene znatno prijemčivije za klasične javnozdravstvene poruke od muškaraca, što se vidi iz zabilježenog pada ovog problema u žena u Hrvatskoj od 2003. do danas', tvrdi Musić Milanović.

Hrvati ne jedu dovoljno voća i povrća

Rezultati Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj pokazali su da 58,1 posto ispitanika konzumira voće jednom ili više puta dnevno, a 62,4 posto ispitanika konzumira povrće jednom ili više puta dnevno. Dobna skupina u kojoj je najučestalija konzumacija voća i povrća jednom dnevno jest ona od 55 do 64 godine, a dobna skupina u kojoj je ona najrjeđa jest ona od 25 do 34 godine.

  • +10
  • +7

Zabrinjavajuće je što mladi od 25 do 34 godine najrjeđe konzumiraju povrće

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

'Sasvim je jasno to da Hrvati nažalost ne jedu voće i povrće u dovoljnoj mjeri te da je taj problem posebno izražen kod mlađe odrasle populacije', ističe Musić Milanović, dodajući kako sve više zabrinjavaju podaci o debljini djece.

'Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku (CroCOSI) iz 2015. godine pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje svakodnevno, ali i da većina djece svakodnevno ne jede povrće, njih čak 82,8 posto, i voće, njih 66,5 posto. S druge strane, gotovo trećina djece, njih 31,1 posto, jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno', rekla je Musić Milanović.

Debljina pogađa sve više djece

Upravo se ove loše prehrambene navike u hrvatskim kućanstvima odražavaju i na zdravlje djece. Broj djece s debljinom je u porastu, što je zabrinjavajući podatak. Kod djece u dobi od osam do devet godina primijećen je porast prekomjerne tjelesne mase i debljine s 20,8 na 34,9 posto.

Gotovo trećina djece, njih 31,1 posto, jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno, rekla je tportalu Musić Milanović

Gotovo trećina djece, njih 31,1 posto, jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno, rekla je tportalu Musić Milanović

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Kako bismo se uspješno nosili s ovim zaista velikim problemom, moramo početi raditi na stvaranju društvenih uvjeta koji potiču pravilnu prehranu i preporučenu razinu tjelesne aktivnosti od 60 minuta dnevno. Valja naglasiti kako je u Zagrebu, najrazvijenijoj urbanoj sredini u Hrvatskoj, zamijećena i najniža stopa prekomjerne tjelesne mase i debljine, što nas upućuje na to da moramo uložiti daljnje napore za izjednačavanje uvjeta u kojima djeca odrastaju. Sva djeca iz Hrvatske trebala bi imati jednak pristup sportskim i rekreativnim aktivnostima te primjerenu školsku dvoranu i opremu u školi. Također, školsku prehranu potrebno je uskladiti s Nacionalnim smjernicama za pravilnu prehranu učenika u osnovnim školama', ističe Musić Milanović.

Hrvatska je daleko od zemlje u kojoj prevladava mediteranska prehrana

Ovakvi podaci posebno su nelogični kada uzmemo u obzir to da se Hrvatska ubraja u zemlje poznate po mediteranskoj prehrani, koju su brojni svjetski stručnjaci proglasili najzdravijom i najpogodnijom za mršavljenje. Prema rezultatima istraživanja Hrvatske agencije za hranu, Hrvati jedu premalo ribe, maslinovog ulja, voća i povrća, koji su sastavni dio mediteranske prehrane, dok u velikim količinama jedu krumpir i tijesto, odnosno ugljikohidrate.

  • +6
  • +3

Namirnice koje pomažu u mršavljenju

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

'Rezultati Europske inicijative praćenja debljine u djece pokazuju kako upravo mediteranske zemlje, poput Španjolske, Grčke, Italije i Malte, prednjače u udjelima djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. To potvrđuje premisu da se mediteranska prehrana, koja slovi kao najbolja za očuvanje zdravlja, sve manje konzumira među djecom u mediteranskim zemljama. Djeca iz mediteranskih zemalja sve više usvajaju zapadnjački način života i konzumiraju sve manje voća i povrća, a više slatkiša i zaslađenih napitaka, te su manje tjelesno aktivna. S druge strane, djeca u sjevernim zemljama, poput Norveške i Danske, u kojima je ujedno niži udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, konzumiraju više ribe, maslinovog ulja i rajčica u odnosu na djecu koja žive u južnijim zemljama', objašnjava Musić Milanović.

Jedite pet obroka dnevno i pažljivo birajte namirnice

Liječnica osobama koje su genetski sklonije debljanju ili imaju problem s održavanjem preporučene tjelesne mase savjetuje da budu umjerene u jelu te da njihova svakodnevna prehrana bude što raznolikija.

'Odaberite prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica i zamijenite bijeli kruh integralnim. Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno (jedna porcija vam stane u šaku), a u svakodnevnu prehranu uvrstite i kvalitetna biljna ulja poput maslinovog, lanenog i bučinog ulja. Slatkiše zamijenite šakom orašastih plodova i sušenog voća dnevno te izbjegavajte dosoljavanje pripremljenih namirnica', savjetuje Musić Milanović.

  • +4
  • +1

Sanja Musić Milanović

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pravilna prehrana je najbolja prevencija kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 i nekih malignih bolesti, a slijedeći ova jednostavna pravila, tvrdi Musić Milanović, 'osiguravamo organizmu vrijedne hranjive tvari svakodnevno potrebne za rast, razvoj i održavanje zdravlja'.

Pravilna prehrana pomaže da se osjećamo i izgledamo bolje. Upravo zato liječnica savjetuje da svaki dan, gdje god se nalazili i bez izgovora, obavezno započnemo doručkom te da cjelokupni unos hrane u danu podijelimo na pet manjih obroka (doručak, užina, ručak, užina, večera).

Pažljivo birajte međuobroke, dajte prednost svježem voću i povrću, sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima. Redovito ručajte kuhane i lagane obroke, a večerajte skromno, dva do tri sata prije spavanja', savjetuje Musić Milanović.

  • +6
  • +3

Namirnice za snižavanje kolesterola

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Osim pravilne prehrane, važna je redovita tjelovježba

Preporučuje se kretanje najmanje 30 minuta dnevno. To može biti klasična tjelovježba u teretani ili najobičnija šetnja umjerenim ili visokim intenzitetom, trčanje, vožnja bicikla, rolanje, plesanje ili vrtlarenje.

'Važno je da se krećete svakog dana, i da u tome uživate! Ako do sada niste bili aktivni, počnite s umjerenim aktivnostima u trajanju od najmanje deset minuta te ih postupno produljujte i intenzivirajte. Više dnevnog kretanja učinit će vas zdravijom, snažnijom i sretnijom osobom, izgraditi jače kosti i snažnije mišiće i srce. Bit ćete tjelesno snažniji i mentalno opušteniji', ističe Musić Milanović.

'Pravilna prehrana ne služi samo regulaciji tjelesne mase, već ima i druge zdravstvene prednosti. Mnogi, posebno mladi zaposleni ljudi, pretpostavljaju da je pravilna prehrana nešto naročito komplicirano i neodrživo s obzirom na ritam današnjice. Važno je započeti odmah s promjenom svojih prehrambenih navika, svaki dan uvesti neku pozitivnu promjenu te polagano mijenjati prehrambene i životne navike', poručuje za kraj Musić Milanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!