DR. Darija Mahović Lakušić

Razgovarali smo s neurologinjom o problemu koji muči čak 400 tisuća Hrvata: 'Kod migrene je najveći problem samoliječenje, a to u nekim slučajevima može biti opasno i štetno'

  • Autor: Elma Katana
  • Zadnja izmjena 29.12.2019 19:52
  • Objavljeno 29.12.2019 u 18:57
prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić

prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Samo osobe koje su ikad iskusile migrenu znaju da se radi o razarajućoj boli koja nije obična glavobolja, a prema nekim procjenama, ovaj problem muči gotovo milijardu ljudi na svijetu. Migrena je čak šesti vodeći uzrok invalidnosti, a osobe koje pate od ovog problema imaju čak 50 posto šansi postati depresivne. O ovom vrlo čestom problemu, koji najčešće pogađa ljude u dobi od 20 do 40 godina, osobito žene, razgovarali smo s neurologinjom, dr. Darijom Mahović Lakušić

Mnogi pacijenti često nisu sasvim sigurni pate li od migrene ili glavobolje, no prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić ističe kako je najprepoznatljiviji simptom migrene obično intenzivna, pulsirajuća glavobolja, obično praćena s mučinom i povraćanjem, koja se u 60 posto slučajeva javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto na obje strane te se pogoršava kretanjem.

'Još nije razjašnjen uzrok migrene. Uz važnu ulogu genetskog nasljeđivanja (pacijenti uglavnom imaju bliskog rođaka sa sličnim simptomima), novije studije upućuju na aktivaciju i funkcionalne promjene dijela mozga koji se naziva most (lat. pons) i koji se smatra pokretačem migrenskog napadaja', rekla je dr. Mahović Lakušić.

Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu i detaljnom razgovoru s pacijentom jer se, bez obzira na niz obrada, nijednom dijagnostičkom pretragom ona ne može postaviti.

Darija Mahović Lakušić ističe kako je najprepoznatljiviji simptom migrene obično intenzivna, pulsirajuća glavobolja

Darija Mahović Lakušić ističe kako je najprepoznatljiviji simptom migrene obično intenzivna, pulsirajuća glavobolja

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Pacijenti koji boluju od migrene itekako gube na kvaliteti života, a osim pacijenta pate i njegovi partneri, djeca i primjerice, poslodavci, jer nema razumijevanja za ženu koja npr. ne može funkcionirati kod kuće ili na poslu zbog migrene. Upravo zbog toga treba više govoriti o ovoj bolesti kako bi se društvo osvijestilo da je to ozbiljan i vrlo čest problem', upozorava ona.

Postoji čak 300-tinjak vrsta glavobolja

Migrena je klinička dijagnoza koja se može postaviti samo na temelju detaljnog razgovora s bolesnikom i neurološkog pregleda. Prema Međunarodnoj klasifikaciji, 300-tinjak je vrsta glavobolja, a primarne predstavljaju bolest i nastaju zbog funkcionalnih poremećaja mozga.

Prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić u razgovoru s novinarkom tportala Elmom Katanom

Prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić u razgovoru s novinarkom tportala Elmom Katanom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

ČEST PROBLEM

Mitovi o migreni i glavobolji

Samo žene boluju od glavobolja koje se ponavljaju

Iako je rizik od tenzijskih glavobolja i migrene za muškarce manji, pet puta je vjerojatnije da će muškarac dobiti cluster glavobolju. Ova vrsta glavobolje naziv je dobila po tome što oboljela osoba ima glavobolje koje se uzastopce ponavljaju, ondosno, javjaju se u 'nakupinama' (cluster =  skupina/nakupina) u razdoblju od nekoliko dana ili tjedana, jednom ili dvaput godišnje otprilike u isto doba godine. Bol se obično osjeća iza oka ili na jednoj strani glave, jaka je i neočekivana i za razliku od većine drugih vrsta glavobolja, liječi se na vrlo specifičan način.

Migrene su najčešći tip glavobolje

Zapravo su tenzijske glavobolje najčešće: osam od deset ljudi pati baš od njih. Razlog njihove rasprostranjenosti je moderan način života (stres i svakodnevna napetost). Ovu glavobolju odlikuje tupa bol s obje strane glave umjerenog intenziteta, uglavnom bez mučine i nagona na povraćanje.

Samo odrasli imaju glavobolje

Glavobolje nisu samo za odrasle! I djeca također pate od glavobolja (uključujući tenzijske glavobolje). Jedina razlika je u tome što vam često djeca ne mogu reći kada ih boli glava, naročito u najranijoj dobi. Iako nisu uvijek ozbiljne, potrebno je ne zanemariti dječje glavobolje. Migrena je češća u dječaka prije puberteta, a u djevojčica uglavnom počinje pojavom menstruacija.

Sve glavobolje su psihološke

Uzrok većine glavobolja je fizičke prirode. Primjerice, stres koji uzrokuje napetost mišića u glavi i vratu uzrokuje tenzijske glavobolje. Mišići zatim šalju signale boli koje osjećate na obje strane glave. To je razlog zašto tenzijske glavobolje često stvaraju osjećaj obruča koji se steže oko glave.

Migrene su samo jake glavobolje

Migrene se razlikuju od ostalih glavobolja. To je zapravo neurološki poremećaj i osjećaj migrene može biti mnogo intenzivniji od glavobolje. Bol uglavnom proizvodi širenje krvnih žila u glavi. Ako netko boluje od migrene, mogu se pojaviti i drugi simptomi, npr. mučnina ili osjetljivost na svjetlost. Mogu se pojaviti i problemi s vidom, koji se nazivaju aurama, kao i pojava bljeskajućih svjetala ili cik-cak linija.

Pacijenti koji boluju od migrene itekako gube na kvaliteti života, rekla nam je Mahović Lakušić

Pacijenti koji boluju od migrene itekako gube na kvaliteti života, rekla nam je Mahović Lakušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Po međunarodnoj klasifikaciji glavobolja, dijelimo je na migrenu bez aure te migrenu s aurom.

'Aura prethodi glavobolji, a traje između pet i 55 minuta. Najčešća je vidna aura, prilikom koje bolesnik opisuje ili gubitak dijela vidnog polja ili isprekidane linije, vidi užarene niti ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik, bolesnik može imati senzorne simptome, tipa utrnulosti ili mravinjanja pojedinog dijela tijela, ili može imati smetnje govora, primjerice ne može izgovoriti ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju specijalistu neurologu, s obzirom na to da ih to često uplaši. Nakon aure slijedi glavobolja pulsirajućeg karaktera, obično praćena mučninom i povraćanjem', opisala je dr. Darija Mahović Lakušić, dodavši kako se dijagnoza postavlja ako je bolesnik do pregleda imao pet sličnih glavobolja koje bez lijekova traju do 72 sata, bol je umjerenog do znatnog intenziteta, pulsirajućeg karaktera, uz moguću mučninu i/ili povraćanje te preosjetljivost na svjetlo i buku, a glavobolja se pogoršava fizičkom aktivnošću.

Za postavljanje dijagnoze migrene s aurom bolesnik treba imati barem dvije aure bilo kojeg tipa (vidne, osjetne ili smetnje govora) trajanja do 55 minuta.

'Prvi korak u kontroliranju migrene jest pokušati otkriti okidače', rekla je dr. Mahović Lakušić

'Prvi korak u kontroliranju migrene jest pokušati otkriti okidače', rekla je dr. Mahović Lakušić

Izvor: Profimedia / Autor: - / Wavebreak / Profimedia

'Oko 90 posto glavobolja su primarne. Migrena je primarna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja. A ako nije liječena, traje od četiri do 72 sata. U 60 posto ljudi bol je lokalizirana na polovini glave te se tijekom napadaja širi na cijelu glavu ili može promijeniti stranu', kaže naša istaknuta neurologinja.

Prvi korak u kontroliranju migrene jest pokušati otkriti okidače (primjerice, čokolada, pršut, fermentirani sirevi, alkoholna pića, neprospavana noć itd.), ako je moguće, izbjegavati ih. Zdrav način života, primjerice ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.

Dr. Mahović Lakušić ističe kako je bitno, osobito ako su intenzivne glavobolje češće od četiri dana mjesečno, javiti se neurologu na pregled.

'Takvi pacijenti često zahtijevaju profilaktičku terapiju. To predstavlja svakodnevno uzimanje nekog lijeka, neanalgetika, kako bi se smanjili frekvencija i intenzitet tegoba. Takav pacijent trebao bi voditi dnevnik glavobolje. Treba zapisivati kada ju je osjetio, koliko je trajala i što je uzeo od lijekova te se javiti liječniku neurologu, koji bi na osnovi toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju', ističe doktorica, a objašnjava i razliku između akutne terapije, koja uključuje uzimanje lijekova tijekom napadaja migrene da se ublaže glavobolja i drugi simptomi povezani s migrenom, te terapije za prevenciju migrena.

  • +4
  • +1

Dr. Darija Mahović Lakušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ti se lijekovi uzimaju redovito, čak i kada nema napadaja migrene, kako bi ih spriječili, a odnedavno je dostupna i specifična profilaktička terapija koja se indicira u bolesnika u kojih terapija s dva prethodna nespecifična profilaktička lijeka nije bila uspješna.

Oprezno s bezreceptnim lijekovima

U našoj zapadnoj kulturi, ističe dr. Mahović Lakušić, migrena se ne doživljava ozbiljno te pacijenti pristupaju samoliječenju i sami koriste različite lijekove koji se mogu nabaviti u ljekarnama bez recepata.

'Najveći je problem samoliječenje. Oboljeli znaju samoinicijativno uzimati različite bezreceptne lijekove protiv boli dostupne u ljekarnama. To u nekim slučajevima može biti opasno i štetno, najčešće zbog razvoja glavobolja uzrokovanih prekomjerenim uzimanjem lijekova', kaže stručnjakinja.

Osoba treba odmah zatražiti liječničku pomoć ako osjeti iznenadnu i izrazito bolnu glavobolju kakvu nikada prije nije osjetila, glavobolju popraćenu povišenom tjelesnom temperaturuom, ukočenim vratom, mentalnom konfuzijom, konvulzijama, dvoslikama, slabošću ili utrnulošću, poteškoće s govorom, naglom nemogućnošću pokretanja ruke i/ili noge. Čak i ako je osoba u anamnezi imala glavobolje, potrebno je potražiti pomoć liječnika ako glavobolje postanu češće i jačeg intenziteta te ako se promijene popratni simptomi.

U Klinici za neurologiju KBC Zagreb, objašnjava prof. prim. dr. sc. Mahović Lakušić, dostupna je i akupunktura, drevna kineska metoda liječenja iglicama.

'Riječ je o profilaktičkoj terapiji i to samo kod kronične migrene. Pacijenti mi dolaze deset puta u tri tjedna. Učinak uglavnom traje šest mjeseci. Jedna od mogućnosti preventivnog liječenja jest apliciranje botulinskog toksina koji utječe na smanjenje učestalosti migrena i poboljšanje kvalitete života. Postupak se ponavlja svakih tri do četiri mjeseca. Od ove godine u Hrvatskoj je dostupna moderna, specifična i prema prvim iskustvima obećavajuća profilaktička terapija koja se primjenjuje jednom mjesečno apliciranjem potkožnih injekcija poput davanja inzulina', objašnjava ona.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Franka Batelić, Dani Olmo, Zlatko Hasanbegović, Ivan Mrvoš…

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!