Mnogi roditelji se često znaju žaliti na nedostatak komunikacije s djecom, a prema riječima predsjednice Hrabrog telefona, psihologinje Hane Hrpke, iznimno je bitno pokazati interes za dijete i njegove osjećaje i potrebe.

Pa umjesto onog klasičnog 'Kako je bilo u školi?' na koji ćemo dobiti vjerojatno samo 'Dobro', pitajte: 'Kakav ti je danas bio dan?',

'Manju djecu možemo pitati što ih je razveselilo, je li se dogodilo nešto smiješno u školi ili u vrtiću, je li se netko posvađao? Ili 'Je li se dogodilo nešto ružno što te rastužilo, jesi li se naljutio u školi?'. Poanta je da nas zanima naše dijete. Nije ključ u ocjenama niti u tome koliko si dobio iz testa. Moramo to doista osjećati i tada će dijete prepoznati naš iskren i autentičan interes za njega kao osobu. Često nas roditelji znaju pitati u kojem trenutku trebamo razgovarati s djetetom i na koji način. No nema tog jednog trenutka, to je svakodnevno druženje s djecom', savjetuje psihologinja Hana.

Što je mentalna higijena?

Sadržaj na edukativnoj platformi Mentalna higijena, novom projektu Wiener osiguranja, fokusiran je na učenje djece i mladih (ali i roditelja) o važnosti stjecanja i održavanja brige o sebi te svom mentalnom zdravlju. Dostupan je i putem Instagram i TikTok profila, gdje se mogu pronaći savjeti kako izražavati osjećaje, kako prepoznati da im je potrebna podrška, kome se obratiti i kako ne samo primati, već i pružati pomoć drugima. Sadržaj na platformi kreiran je uz pomoć stručnjaka iz Hrabrog telefona, uz podršku digitalne agencije iProspect, kreativne agencije Señor agencije za digitalno oglašavanje Go2Digital te pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Mentalna higijena, objašnjava psihologinja Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona, služi nam za povećanje mentalnih i emocionalnih kapaciteta kako bismo se uspješnije nosili s neizbježnim stresnim sitacijama.

'To je preduvjet mentalnog zdravlja, kao što je ona klasična higijena preduvjet fizičkog zdravlja. No, velikim dijelom se isprepliću jer su mentalno i fizičko zdravlje međuovisni sustavi, pa tako u mentalnu higijenu ubrajamo i dovoljno sna, pravilnu prehranu, tjelovježbu, ali i održavanje kvalitetnih odnosa, dijeljenje svojih osjećaja i briga, osiguravanje vremena za punjenje vlastitih baterija kroz bavljenje aktivnostima u kojima uživamo, zabavu, izražavanje kroz kreativnost, nježnost prema sebi kada pogriješimo, pokazivanje ranjivosti i traženje podrške od drugih, dozvolu sebi da se loše osjećamo, postavljanje zdravih granica, duhovnost kroz molitvu, meditaciju, zahvalnost, boravak u prirodi, sudjelovanje u zajednici kroz volontiranje, pomaganje drugima i aktivno građanstvo', objašnjava psihologinja.

Uzroci i simptomi mentalnih teškoća

Dodaje i da na razvoj mentalnih teškoća djeluje više čimbenika i ne možemo izolirati jedan ključni faktor.

'Imamo biološke (npr. genetika i temperament), psihološke (npr. samopoštovanje, socijalne i komunikacijske vještine) i socijalne čimbenike (npr. obiteljski i vršnjački odnosi, stresni i traumatski događaji, šira zajednica). Nabrojani čimbenici mogu biti pozitivni i tada djeluju zaštitnički na dijete, a s druge strane ako su negativni ili nedovoljno razvijeni, povećavaju rizik da dijete razvije neki psihički poremećaj. Od socijalnih faktora, za malu djecu je najznačajnija kvaliteta obiteljskog okruženja, a kako dijete raste, značaj šire zajednice dolazi sve više do izražaja. Međutim, šira zajednica uvelike utječe na odrasle odnosno roditelje. Ako u društvu nedostaje podrške roditeljima, njihov stres će se povećati što potencijalno smanjuje njihove kapacitete za adekvatnu brigu o djeci', upozorava predsjednica Hrabrog telefona.

Kod školaraca, dodaje, značajni postaju škola i vršnjaci, a pred velik dio naših školaraca stavljaju se visoka očekivanja za školski uspjeh što im stvara velik stres oko svladavanja gradiva i upisa u srednju školu i fakultet. Teškoće i odstupanja u ponašanju i doživljavanju kod djece često su simptom odstupanja u okolini; od narušene obiteljske dinamike, neadekvatnih odgojnih postupaka, neliječenih psihičkih teškoća članova obitelji, obiteljskog nasilja, do nerealnih akademskih očekivanja, vršnjačkog nasilja, siromaštva.

Promjene u ponašanju na koje roditelji trebaju obratiti pažnju

Roditelji moraju obratiti pažnju na dijete i pravovremeno prepoznati promjene koje nisu očekivane s obzirom na dob djeteta ili ako dijete pokazuje bilo kakvu značajniju promjenu koja duže traje, npr. regresiju, odnosno ponašanja koja su tipična za mlađe dijete, a da su već bila savladana (npr. ponovno počinje mokriti u krevet).

No roditelji danas imaju još jedan izazov - opasnosti koje vrebaju na internetu, odnosno na društvenim mrežama.

'Bez obzira na sve aplikacije i tehnička dostignuća, nikad ne možemo imati apsolutni uvid u to što djeca rade na internetu. Važno je da budemo upoznati s trendovima i mogućim opasnostima te da o tome otvoreno razgovaramo s djecom, prokomentiramo što se događa oko nas, iskoristimo priliku kada na TV-u gledamo neku scenu vezanu za društvene mreže. Djeca pokupe i suptilne poruke roditelja koje nisu namijenjene njima, a mogu utjecati na to hoće li nam se povjeriti. Važno je naglasiti i da društvene mreže nisu stvarni život i da svi ti prekrasni ljudi sa zavidnim životima također imaju svoje dobre i loše dane, svoje probleme i teškoće. A samopouzdanje i pozitivna slika o sebi se gradi van društvenih mreža i zato je dijete potrebno poticati i podržati u iskustvima u kojima razvija svoje talente, u kojima uživa, koja su za njega nagrađujuća, koja uključuju pozitivne socijalne odnose, kao i kvalitetno provedeno vrijeme s obitelji', kaže psihologinja Hana Hrpka.

Odgovornost roditelja je, rekla je, da se izgradi i održava odnos povjerenja i bliskosti s djetetom, da dijete zna da je voljeno bez obzira na sve i da se može bez straha roditeljima obratiti ako se nađe u bilo kakvoj opasnosti. Roditelji odgajaju djecu najbolje što znaju, no i u najboljoj namjeri ponekad griješe i to je normalno.

Detaljnije o smjernicama za roditelje možete saznati i ovdje

Mnoštvo korisnog edukativnog sadržaja na temu mentalnog zdravlja djece i mladih - od savjeta kako izražavati osjećaje, kako prepoznati kad je potrebna podrška i kako ne samo primati, već i pružati pomoć drugima dostupno je web stranici www.mentalnahigijena.hr, Instagram i TikTok profilima kampanje te web stranici Hrabrog telefona.