BUDITE NA OPREZU

Počelo je zimsko računanje vremena, a stručnjaci napominju da pomicanje sata može loše utjecati na naše zdravlje

  • Autor: I. B. T.
  • Zadnja izmjena 25.10.2020 09:16
  • Objavljeno 25.10.2020 u 09:16
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Steve Sparrow / ImageSource / Profimedia

U nedjelju 25. listopada u 3 sata završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag. Sat se u svijetu prvenstveno pomiče zbog uštede energije te radi lakšeg izvršavanja svakodnevnih poslovnih obaveza i normalnog funkcioniranja ljudi. No koliko je ta promjena zapravo zdrava za naš organizam? Iako ćemo spavati jedan sat duže, pomicanje sata može imati negativne posljedice na zdravlje, na što stalno iznova upozoravaju i znanstvenici i liječnici

Europska komisija još je 12. rujna 2018. predložila ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., no to se prolongiralo za 2021., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Satovi se dva puta godišnje pomiču od 1996. godine, kada je to postalo obavezno zakonskim odredbama Europske unije, a u Hrvatskoj od 1983. godine, no iz Komisije tvrde kako je riječ o zastarjelom načinu uštede energije primjenjivanim tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te tijekom naftne krize 70-ih godina prošlog stoljeća. I dok je ušteda energije koja se postiže pomicanjem sata neprimjetna, stručnjaci tvrde da pomicanje sata može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih.

Tegobe koje možete očekivati prelaskom na zimsko računanje vremena zasigurno su pospanost, manjak koncentracije, glavobolja, srčani problemi i povećana opasnost od moždanog udara, problemi s viškom kilograma, neispavanost, malaksalost, nagli pad raspoloženja, pa čak i depresija.

Specijalistica javnog zdravstva, doktorica Ana Puljan iz Odjela za promicanje zdravlja u zavodu Dr. Andrija Štampar istaknula je za tportal kako ovakva vremenska promjena nije ni zdrava ni prirodna.

'Svaka promjena utječe na nas. Nakon nekog vremena prilagodimo se, ali naš je organizam oduvijek fiziološki prilagođen na principu svjetlo-mrak. Tijekom noći naše tijelo luči važan hormon - melatonin, a on je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, najčešće kardiovaskularno zdravlje. Ono što mnogi ne znaju jest činjenica da se čovjek u nedostatku sna, što je posljedica poremećenog lučenja melatonina, puno češće deblja, odnosno ako želimo sačuvati liniju, potreban nam je san. Postoje neka istraživanja koja pokazuju da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto. To se događa zbog stresa, poremećaja bioritma i melatonina', upozorava dr. Ana Puljan.

Jake i učestale glavobolje

Iako ćemo prelaskom na zimsko računanje vremena dobiti dodatni sat sna, svaka promjena, pa i ona koja se na prvi pogled čini kao pozitivna, utječe na naš bioritam i potrebno je određeno vrijeme da se tijelo privikne na promjenu. Kod osoba koje pate od vrste glavobolje cluster, rijetkog, ali iznimno bolnog poremećaja, zabilježene su pojačane glavobolje u listopadu.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Sam Edwards / Caia Image / Profimedia

Povećan rizik od srčanih i moždanih udara

Dokazano je kako pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Preliminarnim istraživanjima predstavljenim na godišnjoj konvenciji neurologa u SAD-u 2016. utvrdilo se kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.

Starije osobe te osobe koje boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tijekom tog ranjivog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.

Problemi s kilogramima

Za razliku od ljetnih mjeseci, kada dan traje sve do 21 sat, prelaskom na zimsko računanje vremena mrak pada već u 17 sati, zbog čega se osjećamo umornije i imamo manjak energije kao posljedicu preranog lučenja melatonina. Zbog toga smo puno manje fizički aktivni, a to utječe i na probleme s kilogramima.

Narušeno mentalno zdravlje

Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija ili takozvani sezonski afektivni poremećaj koji se javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, a osim pada energije, najčešći simptomi su loše raspoloženje i neraspoloženost za kontakt s ljudima.

Kao posljedica promjene sata, kraćih dana i dužih noći te samim time i manje izloženosti Sunčevoj svjetlosti, dolazi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak, i serotonina, jednog od hormona sreće, zbog čega se pojedine osobe mogu osjećati depresivno.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia

Povećan broj prometnih nesreća

Iako ćemo se u narednim danima konačno dobro naspavati, budite oprezni u prometu. Američki znanstvenici zaključili su da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa veći broj prometnih nesreća nego ostalih mjeseci u godini.

Razlog za to je poremećen bioritam, jer jednako kao što na naš organizam nepovoljno utječe manjak sna, isti efekt izaziva duže vrijeme spavanja od onog na koje smo navikli ljetnih mjeseci. Kao posljedica toga možemo se osjećati malaksalo i pospano te imati manjak koncentracije, baš kao kada pretjeramo sa spavanjem vikendom.

Kako spriječiti negativne posljedice?

U dane nakon pomicanja sata potrebno je izbjegavati stvari koje vam stvaraju nelagodu i nervozu. Polagani tempo će uvelike pomoći u prilagođavanju. Najbolje je smanjiti količinu kave i cigareta te obogatiti jelovnik svježim voćem i povrćem. Lagana hrana bogata vitaminima i mineralima probudit će organizam te mu vratiti energiju i prirodnu ravnotežu.

Znajte da je odraslom čovjeku tijekom noći potrebno između sedam i osam sati sna, pa pokušajte odrediti najbolje vrijeme odlaska na spavanje, ovisno o tome kada ujutro morate ustati. Jednako je važna i kvaliteta sna. Prije odlaska na spavanje ugasite svu elektroniku u spavaćoj sobi koja bi mogla ometati san te se pobrinite da je prostorija prozračena i zatamnjena kako biste lakše zaspali te se ujutro probudili odmorni i spremni za početak dana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!