ŠTEDNJA ENERGIJE

Pasivne kuće – budućnost stiže

  • Autor: Slađan Lipovec
  • Zadnja izmjena 13.11.2009 08:46
  • Objavljeno 13.11.2009 u 08:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Živjeti održivo, ne misleći samo na svijet za sebe, već ponajprije na svijet iza sebe, danas je, u vrijeme velike napučenosti planeta i zenita dvadesetostoljetnog industrijskog razvoja koji je pokretala energija iz fosilnih goriva čije su zalihe pri kraju, i nužda i imperativ

Osobito to dolazi do izražaja ovih dana kad je zahladilo i kad ruski premijer izjavljuje da već vidi kako će biti problema s naplatom plina, počinjući licitaciju cijenama, koju će zatvaranjem ventila jednostrano zaključiti u svoju korist, a režije ionako rastu unedogled. Štednja je dakle i nužna i pametna stvar, a ako već neće ići sa štednjom novca, sigurno se može uštedjeti na energiji.

Kuće koje u odnosu na današnju gradnju trebaju i 80 posto manje energije za zagrijavanje i hlađenje, budući da nekadašnja raspodjela na zimsku pojačanu i smanjenu potrošnju ljeti više ne funkcionira jer se na rashlađivanje ljeti troši koliko i na grijanje u zimskim mjesecima, pa time pridonose i smanjenoj emisiji ugljičnog dioksida u atmosferu, dakle ono što je prije dvadesetak godina djelovalo kao znanstvena fantastika, danas postaje stvarnost, a vrlo skoro to će postati i standard.

U to se uvjerilo petstotinjak posjetitelja 2. dana pasivne kuće proteklog vikenda na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji projekta Pass-net Hrvatska. Dani se održavaju istovremeno u zemljama koje su uključene u projekt Pass-net: u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Rumunjskoj te Hrvatskoj, kao jedinoj nečlanici EU, ponajprije zahvaljujući voditelju Pass-neta za Hrvatsku, profesoru Ljubomiru Miščeviću.

Uzimajući u obzir da je iskorištavanje energije fosilnih goriva neodrživo zbog iscrpljenosti zaliha i zagađenja od njihova izgaranja te nesigurnosti u opskrbi energentima, pasivna gradnja pravi je odgovor na današnje civilizacijske zahtjeve, utemeljena na iskorištavanju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša, u kombinaciji s tradicionalnim saznanjima, arhitektonskim dostignućima i suvremenom tehnologijom.

drystonegarden.com

drystonegarden.com

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Prikaz pasivne kuće

Naziv pasivna kuća podrazumijeva 'građevinu bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim (fosilnim) izvorima energije', pojašnjava profesor Miščević, a naziva se i jednolitarskom kućom, jer joj je godišnja potrošnja energije ekvivalentna onoj dobivenoj od jedne litre loživog ulja po četvornome metru, odnosno 15 kWh/m2 ili manje.

Dakako, sve počinje orijentiranošću građevine, pa se za pasivnu kuću postavlja zahtjev da bude okrenuta prema jugu, s otvorima za zahvat sunčeva zračenja na južnom pročelju.

Upotrebom kvalitetnih građevinskih i izolacijskih materijala te višeslojnim prozorskim staklima postiže se visokovrijedna toplinska zaštita i zvučna izolacija, dok se za zagrijavanje koristi toplinska energija Zemlje, uz stalnu ventilaciju i dovođenje svježeg zraka, u kombinaciji s toplinskim crpkama, tzv. dizalicama topline, koje taj zrak održavaju na određenoj temperaturi.

Prof. Ljubomir Miščević:
'Kao voditelj Pass-net projekta za Hrvatsku i organizator Dana iznimno sam i višestruko zadovoljan. Više od pet stotina sudionika je tijekom tri dana sudjelovalo u praćenju predavanja 2. međunarodne konferencije o pasivnoj kući i seminara organiziranih u šest tematskih radionica. Provedeni su i stručni obilasci dviju pasivnih kuća; u potpunosti završene prve pasivne kuće u Hrvatskoj koja je već petu godinu u funkciji u Bestovju kod Zagreba i prve drvene pasivne kuće u Kupinečkom Kraljevcu koja će vjerojatno biti potpuno dovršena iduće godine. Velik interes izazvalo je hrvatsko izdanje knjige 'Pasivna kuća' koja će iz tiska izići krajem tjedna.
Sudionici su pokazali velik interes prema izložbi proizvođača i zastupnika tvrtki.'

Dodajmo tome i pasivnu upotrebu sunčeve energije za zagrijavanje sanitarne potrošne vode preko solarnih pretvornika te proizvodnju električne energije iz fotonaponskih ćelija, i dobit ćemo samoodrživ objekt, koji sam zadovoljava sve svoje energetske potrebe.

I tu nije kraj, tu se otvara i mogućnost proizvodnje viška energije i vraćanja u niskonaponski električni sustav, uz dakako, naknadu po proizvedenom kilovatu. Vjerovali ili ne, i hrvatsko zakonodavstvo to predviđa i omogućuje, da budete povlašteni proizvođač električne energije, što znači da biste osim naknada trebali dobivati i određene državne poticaje za ulaganje u proizvodnju, ali u praksi, gdje je država monopolist u distribuciji električne energije, vezano uz koju svjedočimo raznoraznim aferama i malverzacijama, to ipak malo teže ide.

Da nije i nemoguće, dokazuje primjer dr. sc. Ljubomira Majdandžića, koji je prvi u Hrvatskoj višegodišnjim naporima uspio probiti birokratske barijere i steći status povlaštenog proizvođača, pa višak električne energije iz svoje kuće u Španskom vraća u HEP-ovu niskonaponsku mrežu, i za to mu plaćaju. (Priznajte, tko nije zamišljao prodavati struju HEP-u.)

U Europi se, naravno, razmišlja o svemu tome dugoročno, pa se postavljaju strategijski ciljevi i uspostavljaju novi standardi u građenju. Premda troma hrvatska država osim tek na deklarativnoj razini sve ignorira, neće tome moći izbjeći. Rezolucijom Parlamenta EU donijetom prošle godine odlučeno je da će od 2011. standard za gradnju biti pasivna kuća, a od 2018. sve novogradnje trebat će zadovoljiti svoje energetske potrebe na svojoj lokaciji.

Do 2020: Tri puta 20

20 % smanjena ukupna energetska potrošnja
20 % smanjena emisija stakleničkih plinova
20 % udjela obnovljivih izvora energije

Bez obzira na to kad će Hrvatska pristupiti EU, a bit će to vrlo skoro, čak i za premalo vremena da bi se prilagodila svim tim standardima, u tome ponajprije treba vidjeti priliku za ostvarivanje svih potencijala koje ima.

Hrvatska ima skromne resurse fosilnih goriva, pa je njezina ovisnost o uvozu energije velika, ali je zato u optimalnom geografskom pojasu za korištenje sunčeve energije na pasivan način. Iskorištavanjem potencijala iz obnovljivih izvora uvoz energije mogao bi se eliminirati za desetak godina te tako smanjiti inozemni dug i štetne utjecaje na okoliš i zdravlje, a istovremeno potaknuti i poduzetništvo i investicije i zapošljavanje.

Vjerojatno će do toga doći, pa će i u Hrvatskoj, osim dosad sagrađenih dviju pasivnih kuća i desetak koliko ih se trenutačno projektira, niknuti znatno veći broj takvih objekata. U svijetu su već izgrađena čitava naselja i kvartovi po principima pasivne gradnje, ili su već postojeće građevine dovedene do tih energetskih standarda.

Uz državne mjere poticanja, subvencioniranja i dodjele nepovratnih sredstava za investitore koji se odluče na takav način gradnje postižu se svi navedeni ciljevi, štednja, održivost, zaštita okoliša, udobnost i kvaliteta života uopće.

Sudeći po odazivu i zainteresiranosti posjetitelja 2. dana pasivne kuće u Hrvatskoj, arhitekata, građevinara, investitora, inženjera, energetičara, izlagača, proizvođača, može se pretpostaviti da će i ovdje i država i pojedinci postati manje pasivni i iskoristiti sve mogućnosti koje pruža pasivna gradnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi