Ibuprofen mnogi piju u slučaju glavobolje, menstrualnih bolova, vrućice i drugih tegoba, često bez puno razmišljanja jer je riječ o lijeku koji se može kupiti bez recepta.

No Cleveland Clinic upozorava da je dugotrajna upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova, među njima i ibuprofena, povezana s više od 100.000 hospitalizacija godišnje u SAD-u. Obiteljski liječnik Matthew Goldman pritom naglašava da bezreceptni lijekovi često ostavljaju lažan dojam potpune sigurnosti, iako mogu imati vrlo stvarne nuspojave i ozbiljne rizike ako se ne piju pravilno.

Koliko je ibuprofena sigurno?

Tinejdžeri i odrasli bez liječničke upute ne bi trebali uzimati više od 200 do 400 miligrama svaka četiri do šest sati, prema potrebi, uz gornju granicu od 1200 miligrama u 24 sata. Bez savjeta liječnika ne bi ga trebalo piti dulje od 10 dana zbog boli ni dulje od tri dana zbog temperature. Za djecu mlađu od 12 godina treba slijediti upute na pakiranju ili savjet liječnika, a dojenčadi mlađoj od šest mjeseci ibuprofen se ne preporučuje. Receptne doze mogu biti i veće, do 3200 miligrama na dan, ali isključivo pod liječničkim nadzorom jer više doze osjetno povećavaju rizik od želučanog krvarenja, srčanih komplikacija i oštećenja bubrega.

Olakšanje se najčešće osjeti za 20 do 30 minuta, a vrhunac učinka prilikom akutne boli obično dolazi unutar jednog do dva sata. Kada se uzima zbog upale, primjerice artritisa, puni učinak može se razvijati nekoliko dana, pa i do tjedan dana redovite primjene.

Ibuprofen nije lijek koji izaziva ovisnost na način na koji to čine opioidi ili benzodiazepini, ali njegova redovita upotreba može prerasti u naviku i psihološku ovisnost o uzimanju tablete za kontrolu svakodnevne boli. Goldman upozorava da ljudi s kroničnom boli ponekad njime samo prikrivaju simptome, bez rješavanja uzroka, pa s vremenom posežu za sve većim dozama ili nakon prestanka uzimanja osjećaju povratnu bol.

I pri preporučenim dozama mogu se pojaviti kratkotrajne nuspojave, poput želučane nelagode, žgaravice, mučnine, proljeva, vrtoglavice ili glavobolje, a uzimanje ibuprofena uz hranu ili mlijeko može smanjiti nadražaj želuca.

Što se može dogoditi u slučaju dugotrajne upotrebe

Dugotrajno korištenje nesteroidnih protuupalnih lijekova povezuje se s većim rizikom od srčanog i moždanog udara, zatajenja srca, čireva i krvarenja u probavnom sustavu te problema s bubrezima. Rizik raste u slučaju dulje primjene i viših doza, a posebno je važno biti oprezan ako ste dehidrirani, starije životne dobi ili već imate bolesti srca, jetre ili bubrega. Stručnjaci pritom upozoravaju i da samostalno uzimanje ibuprofena može prikriti zdravstveni problem koji zapravo traži pregled i ciljano liječenje.

Prije uzimanja ibuprofena dobro je razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom ako redovito pijete aspirin, lijekove za razrjeđivanje krvi, kortikosteroide, antidepresive iz skupine SSRI ili SNRI, lijekove za snižavanje tlaka, litij, metotreksat, ciklosporin ili druge nesteroidne protuupalne lijekove. Važno je znati i to da ibuprofen može umanjiti zaštitni učinak aspirina koji se uzima za prevenciju srčanog ili moždanog udara, a alkohol povećava rizik od nuspojava i želučanog krvarenja.

Kada se treba javiti liječniku?

Liječnički savjet je potreban ako ibuprofen pijete dulje od 10 dana, ako se bol ili temperatura stalno vraćaju, ako ga uzimate gotovo svaki dan ili ako više ne pruža dovoljno olakšanje. Hitno treba reagirati i u slučaju crne ili katranaste stolice, povraćanja krvi, jake boli u trbuhu, boli u prsima, kratkog daha, oticanja ili žućenja kože i bjeloočnica. Ovisno o uzroku tegoba, liječnik može predložiti druge opcije, od paracetamola i lokalnih gelova do hladnih i toplih obloga, masaže ili fizikalne terapije.

Kad se koristi pravilno, ibuprofen može biti učinkovit za kratkotrajno ublažavanje boli i temperature, ali granica između povremene samopomoći i potrebe za drukčijim liječenjem najčešće je prijeđena onda kada tableta postane svakodnevna navika ili više ne rješava problem.