I premda sve to može pomoći, stručnjaci upozoravaju da kvalitetan odmor ne mora nužno značiti potpunu neaktivnost.

Dapače, neke od aktivnosti koje najbolje vraćaju mentalnu i fizičku energiju uključuju kretanje, promjenu fokusa i svjesno udaljavanje od svakodnevnih obaveza.

San je, naravno, nezamjenjiv za normalno funkcioniranje organizma i mozga, no nije jedini način oporavka. Stručnjaci ističu da nas upravo aktivni oblici odmora često mogu učinkovitije 'resetirati' od pasivnog provođenja vremena.

Šetnja, planinarenje, vježbanje ili boravak u prirodi mogu nas fizički umoriti, ali istodobno pružiti prijeko potreban predah dijelu mozga koji tijekom radnog dana neprestano koristimo za koncentraciju i rješavanje problema.

Mozak ne prestaje raditi kada mi stanemo

Zanimljivo je da mozak ostaje vrlo aktivan čak i kada se ne koncentriramo na određeni zadatak. Kada pozornost prebacimo s intenzivnog rada na sanjarenje, razmišljanje ili neku manje zahtjevnu aktivnost, aktivira se takozvana mreža zadanog načina rada, poznata kao DMN (default mode network).

Ta se moždana mreža povezuje s nizom kognitivnih procesa, među kojima je i kreativno razmišljanje. Upravo zato kratko udaljavanje od problema ponekad može biti učinkovitije od višesatnog pokušavanja da ga riješimo pod svaku cijenu.

Problem je što je svakodnevica mnogih ljudi organizirana oko dugotrajnog rada i neprestane dostupnosti. Slobodno vrijeme nerijetko koristimo za dovršavanje još nekoliko zadataka, odgovaranje na poruke ili provjeravanje poslovne e-pošte. Pravi odmor tako ostavljamo za sam kraj dana, kada smo već potpuno iscrpljeni.

Celeste Headlee, autorica knjige Do Nothing: How to Break Away From Overworking, Overdoing, and Underliving, naglašava važnost jasnog odvajanja posla od slobodnog vremena. Čak i kada volimo ono što radimo, našem je mozgu potrebno razdoblje u kojem se može odmaknuti od poslovnih zahtjeva.

Dobra je vijest da se kvalitetno odmaranje može – naučiti. Uvođenjem nekoliko jednostavnih navika tijekom dana moguće je spriječiti potpuno pražnjenje baterija i lakše održavati energiju.

Birajte aktivan odmor

Nakon osam sati pred računalom još nekoliko sati pred televizorom možda zvuči primamljivo, ali nije uvijek najbolji recept za oporavak. Lagana šetnja, odlazak u teretanu, vožnja biciklom ili boravak u prirodi mogu biti puno učinkovitiji.

Aktivni odmor ne znači da morate odraditi iscrpljujući trening. Ponekad je dovoljno prošetati uz glazbu ili omiljeni podcast i barem nakratko promijeniti okruženje.

Pronađite hobi koji vas zaokuplja

Slikanje, fotografiranje, vrtlarenje, izrada nakita, kuhanje ili bilo koja druga aktivnost koja vas veseli također može biti odličan oblik odmora.

Iako hobiji zahtijevaju određenu koncentraciju, ona je drugačija od fokusa koji koristimo tijekom radnog dana. Prebacivanje pozornosti na nešto što radimo iz zadovoljstva omogućuje nam da se mentalno odmaknemo od obaveza.

Preispitajte rad nakon radnog vremena

Više provedenih sati na poslu ne znači nužno i više napravljenog posla. Dugotrajni rad može smanjiti koncentraciju, kreativnost i učinkovitost.

Eksperimenti sa skraćenim radnim vremenom, uključujući veliko testiranje kraćeg radnog tjedna na Islandu, pokazali su da kraći radni sati ne moraju značiti pad produktivnosti. U mnogim slučajevima ona je ostala jednaka ili se povećala, dok se dobrobit zaposlenika poboljšala.

Ne čekajte kraj dana da biste napravili pauzu

Kratke stanke tijekom radnog vremena nisu gubitak vremena. Naprotiv, mogu pomoći da se zadatku vratimo koncentriraniji i kreativniji.

Istraživanja o rješavanju kreativnih zadataka pokazala su da čak i kratko prekidanje rada može pomoći u pronalaženju novih ideja. Umjesto nekoliko sati rada bez prestanka, pokušajte tijekom dana ubaciti kratka razdoblja u kojima ćete ustati, protegnuti se, prošetati ili jednostavno skrenuti pogled s ekrana.

Zamijenite beskonačnu 'to-do' listu popisom za danas

Dugačak popis obaveza može izazvati osjećaj da posao nikada nije gotov. Robert Poynton, autor knjige Do Pause: You Are Not a To Do List, predlaže jednostavniji pristup – napravite realan popis onoga što je potrebno obaviti samo toga dana.

Odaberite nekoliko prioriteta koje zaista možete završiti i, kada ih prekrižite, nemojte automatski dodavati nove. Na taj način radni dan dobiva jasniji završetak, a slobodno vrijeme prestaje biti samo prostor za ono što niste stigli napraviti.

Ne podcjenjujte mikrostanke

Za promjenu raspoloženja ponekad vam ne treba pola sata. Nekoliko dubokih udaha prije sastanka, kratko istezanje, odlazak po kavu bez gledanja u mobitel ili minuta provedena na svježem zraku mogu napraviti iznenađujuću razliku.

Takve kratke pauze posebno su korisne tijekom dana ispunjenog sastancima i zadacima jer prekidaju osjećaj neprekidne mentalne opterećenosti.

Povremeno se potpuno isključite

Laptop je zatvoren, ali mobitel je i dalje u ruci? Mozgu tada možda niste omogućili odmor kakav mislite da jeste.

Poslovna e-pošta, notifikacije i poruke neprestano traže dio naše pozornosti. Zato vrijedi tijekom dana odrediti razdoblje bez ekrana, a posebno bez poslovnih aplikacija i inboxa.

Provjerite kamo vam zapravo odlazi vrijeme

Ako vam se često čini da nemate ni trenutak za sebe, pokušajte nekoliko dana pratiti kako trošite vrijeme. Zabilježite što radite u određenim intervalima i nakon tjedan dana analizirajte rezultat.

Moguće je da ćete otkriti koliko vremena odlazi na društvene mreže, besciljno pregledavanje sadržaja ili zadatke koji zapravo nisu prioritet. Kada prepoznate te obrasce, lakše je pronaći prostor za aktivnosti koje vas istinski odmaraju.

Godišnji odmor nemojte čuvati 'za poslije'

Nije važno samo uzeti godišnji odmor, nego ga i redovito koristiti. Umjesto da sve slobodne dane čuvate za jedan veliki odmor, kraći odmori raspoređeni tijekom godine mogu pružiti češće prilike za oporavak.

Ako vam okolnosti to dopuštaju, planirajte pauze prije nego što dođete do točke potpune iscrpljenosti. I nemojte dopustiti da vam godišnji dani propadnu samo zato što nikada nije izgledalo kao 'pravo vrijeme' za odmor.

Na kraju, odmor nije nagrada koju trebamo zaslužiti nakon što završimo baš sve obaveze. On je sastavni dio produktivnosti, koncentracije i svakodnevnog funkcioniranja. A ponekad najbolji način da ponovno napunimo baterije nije još jedna večer na kauču, nego upravo suprotno – izaći, pokrenuti se i nakratko potpuno promijeniti fokus.