U dvorce zanimljive posjetiteljima ne ubrajamo samo srednjovjekovne feudalne utvrde, tu su i dvorci te kurije izgrađeni nakon turskih ratova, posebno u Slavoniji gdje su svoje posjede imale mnoge plemićke obitelji.

Biseri Hrvatskog zagorja

Hrvatsko zagorje često se opisuje kao područje s najgušćom koncentracijom dvoraca i kurija u Europi. Čak i ako ta tvrdnja nije posve točna, sigurno je da ih Zagorje ima najviše u Hrvatskoj. Velik broj zagorskih dvoraca datira iz vremena baroka i podsjeća na visoku razinu graditeljskog umijeća proteklih stoljeća.

Najkomercijalniji dvorac, koji godišnje obiđe više od 60.000 posjetitelja i jedan od najbolje revitaliziranih je Trakošćan. U najstarijem dijelu dvorca prepoznatljive su značajke romaničkog kaštela kasnije pretvorenog u raskošnu rezidenciju gdje sada djeluje muzej sa stalnim postavom.

Primjer uređenih dvoraca su i Bežanec, spomenik kulture koji je 1990. pretvoren u hotel, te dvorac Miljana uređen jer se nalazi u privatnom vlasništvu.

Simbol Hrvatskog zagorja, dvorac Veliki Tabor, nedavno je nakon trogodišnjih konzervatorsko-restauratorskih radova ponovno otvoren za posjetitelje. Uz obnovljene građevinske dijelove zamka posjetitelji će u peterokutnoj kuli moći razgledati izložbu 'Veliki Tabor u svjetlu otkrića', a među izlošcima su i zanimljivi nalazi otkriveni tijekom obnove ovog spomenika nulte kategorije.

Primjer uspješno obnovljene baštine je i dvorac Oršić u Stubici gdje je 1973. otvoren Muzej seljačke bune. Muzej na zanimljiv način donosi kulturološki i povijesni pregled regije od 14. stoljeća do službenog ukinuća feudalizma 1848, a raskošno 18. stoljeće oživljeno je interijerom u kojem su živjeli grofovi Oršići, graditelji dvorca.

Uz obljetnicu Seljačke bune na protekla vremena u dvorcu Oršić podsjeća i tradicionalni viteški turnir u lipnju čiji je središnji događaj turnir na konjima uz pratnju štitonoša, dvorskih dama, žonglera, gutača vatre i raznovrsnog srednjovjekovnog dekora.

Oživljavanje minulih vremena

Svakog lipnja u znaku viteških oklopa i odora ožive i zidine sisačke tvrđave iz 16. stoljeća pod kojima se odigrala poznata Bitka kod Siska – prekretnica koja je označila zaustavljanje turskog prodiranja u Europu.

Na vremena ratova s Turcima podsjeća i Picokijada. Ona se svake godine organizira ispod Starog grada u Đurđevcu, koji je zbog toga uvršten u mrežu 20 europskih odredišta izvrsnosti koja njeguju nematerijalnu kulturnu baštinu.

Povijesni spektakl pod nazivom Renesansni festival organizira se na bedemima starog koprivničkog grada, a međunarodni viteški turnir održava se i na prostoru oko kapele i dvorca u mjestu Sveta Helena, gdje se uz srednjovjekovne tabore, bojne strojeve i borbe vitezova posjetitelji mogu upoznati sa srednjovjekovnom kuhinjom, ratnim vještinama, pa čak i inkvizicijom.

Slavonske tvrđave i dvorci

U otkrivanje slavonskih dvoraca najbolje je krenuti tragom onih izgrađenih u lovačkom stilu poput dvoraca u Donjem Miholjcu, koji predstavlja jedinstven takav objekt u Hrvatskoj. Vrlo je zanimljiv i
lovački dvorac u Bilju, izgrađen u bečkom stilu.

Grofovi Pejačević svoje su dvorce ostavili u Virovitici, Našicama i Osijeku, a svakako treba posjetiti i dvorac obitelji Odescalchi u Iloku poznat po vinskim podrumima. Stari se podrum nalazi i uz dvorac Adamović – Cseh u Erdutu, gdje je najveća bačva na svijetu od 75 tisuća litara, uvrštena u 'Guinnessovu knjigu rekorda'.
Muzejsko blago krajnjeg istoka Hrvatske, među kojim su i ostaci vučedolske kulture s nadaleko poznatom vučedolskom golubicom, čuva se u vukovarskom dvorcu Eltz, nedavno potpuno obnovljenom nakon teškog stradavanja u ratu.

Uz dvorce koje su plemićke obitelji gradile kako bi pokazale svoju ekononsku moć Slavonija je poznata i po vojnim utvrdama koje su osiguravale mir u stoljećima obilježenima turskim napadima.
Osim osječke Tvrđe najvažniji je spomenik tog razdoblja vojna utvrda u Slavonskom Brodu koja se nakon obnove može razgledati u izvornom obliku.