Nestale tradicije

Kako su naše bake i djedovi slavili Božić?

  • Autor: tnative
  • Zadnja izmjena 13.12.2017 12:09
  • Objavljeno 08.12.2017 u 09:26
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Uloge su bile jasno podijeljene, a rituali za bolju novu godinu raznorazni: Od gorućih panjeva, gatanja i šibanja do jabuka, sjedenja i pjevanja. Svaki je kraj imao svoje tradicije, no jedna je bila zajednička svima - dobro se najesti

Primorje

Viškim hibom sladile su se generacije otočana tijekom blagdana

Viškim hibom sladile su se generacije otočana tijekom blagdana

Izvor: Pixsell / Autor: Tino Juric/PIXSELL

Uvod u slavljenje Božića počeo bi već na blagdan Svih svetih u Dalmaciji, koji su stari zvali 'prvom nogom Božića'. Već tada bi počele pripreme za slavlje. Oko blagdana svetog Klementa počela bi se skupljati drva i birati blago kojim će se počastiti za božićnim stolom. (Ne)sretna ovca tada bi imala poseban tretman zbog obilnih obroka.

Za Badnjak bi muškarci pripremali sve potrebno za pečenje i pribavljali ostale potrebne sastojke, dok bi žene bile u kući, kuhale i pospremale ognjište.

Iako danas imamo na stotine raznih slastica, fritulama i dalje ne pada popularnost.

Iako danas imamo na stotine raznih slastica, fritulama i dalje ne pada popularnost.

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Na taj se dan postilo, odnosno gostilo jeguljama, kupusom sa suhim šljivama i fritulama, dok bi na sam Božić svaki kraj imao svoje specijalitete: u Sinju arambašiće, Kaštelani bi se sladili tortom od oraha, na otocima poput Visa jeo bi se hib, kolač od suhih šljiva, dok bi se Šibenčani gostili luganigama, posebnim kobasicama specifičnim za taj kraj. Ispod blagdanskog stola stavljali bi se slama i sijeno. 

Kontinentalna Hrvatska

Hladetina je bila jedno od glavnih jela na blagdanskom stolu u kontinentalnoj Hrvatskoj

Hladetina je bila jedno od glavnih jela na blagdanskom stolu u kontinentalnoj Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Kontinentalci bi se za Božić počeli pripremati malo kasnije nego vjernici na obali. Zagorci bi krenuli jednom kada je Martinje bilo gotovo. Badnjak u kontinentalnoj Hrvatskoj nije bio toliko intiman kao na obali. Čestitari, odnosno polaužari, većinom su bili muškarci jer se smatralo da žene unose nemir u kuću, a obilazili bi ih sve u selu i sjedali na stolce kako bi osigurali to da kokoši nesu jaja cijelu sljedeću godinu.

U nekim krajevima bi žene sipale grah po kući i pjevale kako bi prizvale dobru sreću za sljedeću godinu, dok bi negdje stavljali kruh u tri kuta kuće s pleterom na sredini, u koji bi stavljali novac. Tri dana morao je stajati u pleteru kako bi ukućani bili sigurni da će ga biti sljedeće godine.

I djeca su obilazila kuće, pjevala i čestitala, a zauzvrat bi bila nagrađena slasticama. Istu djecu tri dana nakon Božića čekalo bi šibanje u spomen na Herodov zločin. Mislili su da će time snaga šibe prijeći na onog kojeg se šibalo. Kasnije bi dobili poklone.

Polnoćka je bila bitan dio Božića za mlade djevojke. Momak bi onoj koja mu se sviđa prišao nakon mise i poklonio jabuku. To je značilo da su njegove namjere ozbiljne. Starije žene gatale bi iz pepela ili pšenice, najavljujući sljedeću godinu. No i mlade i stare žene morale su se paziti na određenim područjima jer bi pojedini muškarci tijekom mise stajali na stolcu kod ulaza i gledali okreće li koja glavu od hostije kako bi razotkrili vještice među njima.

Za mlade djevojke polnoćka je bio bitan događaj u njihovim ljubavnim životima.

Za mlade djevojke polnoćka je bio bitan događaj u njihovim ljubavnim životima.

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Za Badnjak bi se postilo i najčešće bi se jeli makači, pouljeni grah, posno kuhani ili pečeni krumpir, kopunci ili trena kaša u juhi, juha od bučinih koštica, suhe šljive, jabuke i orašasto voće. Za Božić bi se negdje jele krvavice, hladetina i gibanice, a u nekim je krajevima na meniju bila patka ili purica s mlincima.

Slavonija i Baranja

Nema tog nepca koje se nije zasladilo ukusnom orahnjačom ili makovnjačom

Nema tog nepca koje se nije zasladilo ukusnom orahnjačom ili makovnjačom

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

I u Slavoniji bi dječaci obilazili kuće. Oni koji bi stigli prvi dobili bi kobasice na poklon. Osim ako nisi bio najstariji sin. Svaki od njih dobivao je poklon nevezano za brzinu dolaska.

Tijekom dana, kao i na priobalju, muškarac bi pripremao blago i obavljao ostale pripreme, a žene bi pospremale kuću. Badnja večer bila je rezervirana za obitelj. Okupili bi se i molili, nakon čega bi se u kuću unosila slama. Stol je bio uređen bijelim stolnjakom, na koji se stavljalo žito posijano na sv. Luciju te svijeća, med, očišćeni luk i, naravno, medena rakija.

Od dijela unesene slame žena bi napravila križ i stavila ga pod stolnjak. Za Badnjak su ponajviše gostilo fiš paprikašom te slatkovodnim ribama poput pastrve i šarana s rašlja. Božić je bio rezerviran ponajviše za pečenu junetinu u umaku i slastice poput orahnjače, ali najviše su se pekle torte.

Fiš paprikaš Slavonce grije već generacijama.

Fiš paprikaš Slavonce grije već generacijama.

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Priprema pečenja odvijala se u dvorištu i bio je to velik društveni događaj u selu, koje se često znalo uviti u taj miris. Božić u Slavoniji, naravno, miriši na meso.

Svaki kraj u Hrvatskoj imao je svoje običaje i načine obilježavanja Božića. Neki su se i dan danas zadržali, neki su izgubljeni u prošlosti, ali jedno je sigurno: bilo prije nekoliko stoljeća, danas ili za sto godina, Hrvati su uvijek znali da se treba kvalitetno najesti. Ta tradicija neće nestati. Danas je priprema blagdanskih delicija lakša nego ikad prije. U samo nekoliko klikova možete naručiti sve namirnice koje će vam vrijedna Konzum klik ekipa dostaviti na adresu, pažljivo odabrano i lijepo složeno. Bez gužve i stresa. Vrijeme koje uštedite obavljajući kupnju na ovaj način iskoristite za druženje sa svojima ili opuštanje.

A Hrvati vole i poklanjati, zato Vam mi svaki dan tijekom Adventa donosimo darove u sklopu advetskog kalendara. Današnji možete otvoriti ovdje

Neki od bakinih specijaliteta ove godine ugodno su se smjestili na štandovima zagrebačkog Adventa. U tportalovoj galeriji pogledajte što se sve može pronaći u ponudi.

  • +29
  • +26

Ponuda hrane na zagrebačkom adventu

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!