OMJER CIJENE I KVALITETE

Isplati li se kupnja u Zari i Mangu? Istražili smo što dobivamo za svoj novac

01.11.2026 u 14:37

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Nekada su Zara i Mango bili sinonim za pristupačnu odjeću koja izgledom i kvalitetom nadilazi klasičnu fast fashion ponudu. Danas su cijene sve više, a kupci sve češće propituju trajnost materijala, kvalitetu izrade i opravdanost kupnje. Istražili smo stoga je li nostalgija za nekadašnjom kvalitetom preuveličana priča ili se doista nešto promijenilo.

Postoji li još uvijek ona stara Zara čiji su kaputi trajali godinama, sakoi zadržavali oblik, a veste nakon nekoliko sezona izgledale gotovo jednako kao prvoga dana? I vrijedi li isto za Mango, brend koji je dugo godina slovio kao nešto profinjenija alternativa klasičnoj high street ponudi?

Posljednjih godina sve je više kupaca koji tvrde da odjeća poznatih high street brendova više ne opravdava svoju cijenu. Problem nije nužno u dizajnu ili aktualnim trendovima, nego u onome što se na prvi pogled teže primjećuje – sastavu tkanine, gustoći materijala, kvaliteti šavova i načinu izrade.

Zara: kada je izgled skuplji od materijala

Sastav materijala jedna je od najvećih promjena koje su se dogodile kod Zarinih odjevnih predmeta. Nekadašnji kaputi s većim udjelom vune danas sve češće sadrže znatno više poliestera i akrila, dok se u pletivu prirodna vlakna sve češće zamjenjuju sintetičkim mješavinama. Slične promjene kupci primjećuju i kod haljina i bluza, gdje se kvalitetniji materijali zamjenjuju jeftinijim sintetičkim tkaninama.

Osim sastava, problem je vidljiv i u završnoj obradi. Labavi konci koji često nakon samo jednog pranja dovode do rašivanja pojedinih dijelova odjeće, neravni rubovi, krojenje dva materijala s prugama koje se pravilno ne preklapaju, gumbi koji otpadaju nakon kratkog nošenja te nedostatak podstave kod pojedinih modela odjeće, nastavak su problema. Često na TikToku korisnice upozoravaju na neujednačene veličine, zbog kojih isti model u različitim bojama ne mora jednako pristajati.

Neki proizvodi donekle su zadržali kvalitetu, primjerice osnovne pamučne majice, traper i određeni modeli obuće i torbi. Posebice kod obuće do izražaja dolazi kvaliteta pojedinih modela, pa se tako cipele na petu ili čizme od prave kože mogu pronaći već za par desetaka eura, što je jako dobar omjer cijene i kvalitete. No valja biti na oprezu kada su unutrašnji i vanjski dijelovi obuće izrađeni od umjetnih materijala, često plastike.

Nameće se stoga važno pitanje – plaćamo li danas u Zari prvenstveno trend, a kvaliteta materijala postaje manje važna?

Kvaliteta odjeće pod pritiskom cijene i brzine proizvodnje

Da se nezadovoljstvo kupaca ne odnosi samo na Zaru, pokazuje istraživanje britanske potrošačke organizacije Which?. Prema istraživanju provedenom među 574 člana organizacije koji su u posljednjih deset godina kupovali obične bijele majice, više od polovice ispitanika smatra da se kvaliteta odjeće u high street trgovinama pogoršala.

Kupci pritom primjećuju tanje materijale, sve češću uporabu sintetičkih vlakana, lošije završene rubove i probleme s krojevima. Posebno se ističe sve veća zastupljenost poliestera, koji je jeftiniji i jednostavniji za proizvodnju, ali kod određenih vrsta odjeće može biti povezan s bržim stvaranjem mucica i gubitkom prvotnog izgleda.

Jedan od važnih razloga takvih promjena jest pritisak na cijene i brzinu proizvodnje. Brendovi se natječu s izrazito jeftinim internetskim trgovinama, a kupci istodobno očekuju nove kolekcije i trendove u sve kraćim vremenskim razmacima. U takvom poslovnom modelu materijali i proizvodni procesi postaju područja na kojima je moguće smanjiti troškove.

To, naravno, ne znači da je svaki današnji komad lošiji od nekadašnjega, niti da su svi high street brendovi jednako pogođeni. No pokazuje da kupci primjećuju smanjenje kvalitete s godinama.

Kvaliteta nije samo sastav: koliko dugo odjeća zapravo traje?

Pitanje kvalitete odjeće detaljnije obrađuje i znanstveni rad Fit for the Future: Garment Quality and Product Lifetimes in a CE Context objavljen prije par godina u časopisu Sustainability.

Autori se bave povezanošću kvalitete odjevnih predmeta i njihova životnog vijeka, odnosno pitanjem zašto neki komadi ostaju u uporabi godinama, dok se drugi odbacuju nakon relativno kratkog razdoblja.

U istraživanju su, među ostalim, provedeni intervjui sa stručnjacima iz triju tekstilnih i odjevnih tvrtki. Zaključak je da kvaliteta nije određena samo materijalom, nego i nizom drugih čimbenika - tehničkom izdržljivošću, kvalitetom sastavljanja, funkcionalnošću, bezvremenskim dizajnom i načinom održavanja.

Drugim riječima, majica od 100 posto pamuka nije automatski kvalitetna ako su joj šavovi loše izvedeni, a vuneni kaput neće nužno dugo trajati ako je konstrukcija loša.

Posebno je važan zaključak da se o kvaliteti mora razmišljati već tijekom dizajna i proizvodnje. Ako proizvođač unaprijed ne postavi određeni standard trajnosti, teško je očekivati da će odjevni predmet zadržati svoja svojstva kroz dugogodišnje nošenje.

Mango - drugačiji imidž, ista pitanja

Mango se godinama pozicionirao kao brend koji nudi nešto sofisticiraniju estetiku od klasične fast fashion ponude. Njegovi kaputi, sakoi, hlače i pletivo često su privlačili kupce koji su željeli elegantniji izgled bez cijena premium brendova, ali ni taj brend nije izostao iz rasprave o padu kvalitete.

Mango je izvorno gradio poziciju na odjeći dobre kvalitete po pristupačnim cijenama. Kako bi češće osvježavali kolekcije i brže pratili modne trendove, 2013. godine mijenjaju strategiju poslovanja s ciljem privlačenja mlađih kupaca i modernizacije brenda. Posljedično je došlo do manje pažnje posvećene kvaliteti odjevnih predmeta, pa se dio kupaca počeo žaliti na slabiju kvalitetu.

Plaćamo li još uvijek kvalitetu ili samo ime brenda?

Postoje pokazatelji da se kvaliteta odjeće u high street modi promijenila, a pojedini potrošači i stručnjaci upozoravaju na tanje materijale, veću zastupljenost sintetičkih vlakana i slabiju završnu obradu.

Ipak, ne bi bilo opravdano zaključiti da su svi proizvodi Zare i Manga danas loši ili da je svaki komad iz njihovih starijih kolekcija bio bolje izrađen, no čitanje etiketa sa sastavom postaje važnije nego ikada.

Kaput s visokim udjelom vune i kvalitetnom podstavom može biti mnogo bolja investicija od modela koji na prvi pogled izgleda gotovo jednako, ali je izrađen pretežno od poliestera. Isto vrijedi za sakoe, hlače i pletivo. Na kraju, pitanje nije samo koliko odjevni predmet košta, nego koliko ćemo ga puta moći nositi, a da pritom ne izgubi oblik, boju i funkcionalnost.

Što kažu kupci? Reddit potvrđuje da nostalgija nije usamljena

Možda najzanimljiviji dio cijele rasprave dolazi upravo od kupaca. U Reddit raspravi brojni korisnici usporedili su svoje starije Zara komade s onima koje danas pronalaze u trgovinama.

Jedna od čestih primjedbi odnosi se na razliku između odjeće kupljene prije nekoliko godina i današnje ponude. Korisnici navode da im starije jakne, majice i veste još uvijek dobro izgledaju, dok su noviji komadi tanji, lošije krojeni ili slabije završeni.

Jedna korisnica opisuje kako još uvijek ima Zarine komade stare nekoliko godina koji su gotovo jednako očuvani kao prvoga dana, dok je nakon nedavnog posjeta trgovini ostala razočarana kvalitetom aktualne ponude. Drugi spominju probleme s neujednačenim veličinama, lošim šavovima i materijalima koji nakon pranja gube oblik.

Naravno, navedena iskustva ne mogu potvrditi pad kvalitete brendova, stoga je možda najpošteniji odgovor na pitanja isplati li se još uvijek kupovati u Zari i Mangu – da, ali selektivnije nego prije. Ime brenda više nije dovoljno jamstvo kvalitete, a viša cijena ne znači automatski i bolju izradu. Umjesto kupnje na temelju etikete, sve se više isplati proučiti sastav, opipati materijal, provjeriti šavove i procijeniti koliko će nam određeni komad doista trebati i trajati.