ŠTO NAS ZATUPLJUJE?

Inteligencija nam opada desetljećima, a razlog nije onaj kako se do sada mislilo

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 15.06.2018 13:58
  • Objavljeno 15.06.2018 u 13:58
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Rezultati IQ testova kontinuirano opadaju posljednjih nekoliko desetljeća, što za znanstvenike i nije neka novost. Novost je, međutim, uzrok zaglupljivanja čovječanstva pa tako nedavno objavljena studija sugerira kako su za to krivi čimbenici iz našeg okoliša a ne, kako se dosada mislilo, genetika

Analizom IQ testova Norvežana rođenih između 1962. i 1991. norveški su znanstvenici ustanovili kako su rezultati testova rasli za gotovo 3 postotna boda svakog desetljeća za one rođene između 1962. i 1975. godine, nakon čega dolazi do promjene trenda i otada bilježe neprekidan pad.

Jedan od autora najnovije studije, znanstvenik Ole Rogeberg iz norveškog Centra za ekonomska istraživanja Ragnar Frisch, podsjeća da su padajući trend rezultata IQ testova pokazale i slične studije provedene u Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Estoniji.

Uzroke nekadašnjeg poboljšanja rezultata IQ testova s vremenom, koji u posljednje vrijeme bilježe kontinuirani pad, prema Rogebergovom mišljenju treba tražiti među čimbenicima iz naše okoline, a ne u genetici kako se dosada mislilo.

'Ne radi se ovdje o glupim ljudima koji imaju više djece od pametnih ljudi, kako se to dosada grubo tumačilo, nego o nečemu vezanom uz okoliš', kaže Rogeberg i svoju tvrdnju potkrepljuje činjenicom da su razlike uočene i unutar istih obitelji.

Kao moguće uzročnike između čimbenika iz okoline izdvaja promjene u obrazovnom sustavu, medijskom okruženju i prehrani te sve više vremena koje provodimo online nauštrb vremena koje smo provodili uz knjige.

'Ranije zabilježeni rast rezultata IQ testova u skladu je s Flynnovim efektom, komentirao je za CNN-u Stuart Ritchie, doktorand na Sveučilištu u Edinburgu koji za potrebe svog rada o kognitivnom starenju proučavao rezultate testova inteligencije. Pojam Flynnov efekt odnosi se na dugoročno povećanje razine inteligencije koje se dogodilo u industrijaliziranim zemljama tijekom 21. stoljeća, vjerojatno kao rezultat veće dostupnosti obrazovanja.

Znanstvenici su u posljednje vrijeme promjene u inteligenciji pripisivali genima, ignorirajući okolišne čimbenike, međutim, nova je studija njihove teorije okrenula naglavačke.

Inteligencija je nasljedna i znanstvenici su dugo pretpostavljali da će osobe s visokim kvocijentom inteligencije imati djecu koja također postižu iznadprosječne rezultate. Sukladno tome, ljudi nižeg IQ-a trebali bi imati djecu ispodprosječnog kvocijenta inteligencije, a kako su smatrali da će ljudi nižeg IQ-a imati više djece nego oni inteligentniji, pretpostavili su da će to s vremenom pridonijeti padu rezultata IQ testova, odnosno zaglupljivanju opće populacije.

Ritchie napominje kako je ideja o zaglupljivanju ljudske populacije zbog neinteligentnih roditelja koji imaju više djece u znanstvenoj zajednici poznata kao teorija disfinične plodnosti, a i šira publika mogla se s njom upoznati u znanstveno-fantastičnom filmu iz 2006. godine 'Idioti budućnosti'.

Studija norveških znanstvenika pozabavila se rezultatima IQ testova braće rođene različitih godina i suprotno vjerovanju teorije o genima da će rezultati biti slični, bodovi su se značajno razlikovali u dosta slučajeva.

'Ne izaziva takvo uzbuđenje podatak da je došlo do pada IQ-a, koliko uzbuđuje otkriće da se razlike u inteligenciji pokazuju unutar istih obitelji', kaže Ritchie.

SVI SU PAMETNI

Mogli bi se iznenaditi: Ovo su zvijezde s najvišim kvocijentom inteligencije

Pogledaj galeriju
18

No, studija je pokazala još jednu zanimljivu činjenicu. U istraživanju su obuhvaćeni i roditelji s različitim rezultatima IQ testova i pokazalo se da roditelji s višim kvocijentom inteligencije imaju više djece, što odbacuje teoriju disfinične plodnosti kao uzročnika pada IQ-a i u prvi plan stavlja ulogu čimbenika iz okoline.

Koji konkretno čimbenici iz okoline uzrokuju ove negativne promjene u inteligenciji treba tek istražiti.

Ritchie kaže kako je trenutačno najuvjerljiviji čimbenik kojim možemo objasniti razlike u inteligenciji pristup obrazovanju i potkrepljuje svoje mišljenje jednom drugom studijom koja još nije objavljena. U njoj je sa svojim kolegama analizirao dosadašnja istraživanja kako bi dokazali da je dulje školovanje izravno povezano s boljim rezultatima IQ testova.

Profesor psihologije Robin Morris, s londonskog Kings Collegea, upozorava na moguću zamku u budućim istraživanjima koja će biti usmjerena na otkrivanje tih okolišnih čimbenika. On smatra da tradicionalno mjerenje inteligencije IQ testovima može biti zastarjelo u današnjem svijetu u kojem se neprestano događaju brze tehnološke promjene.

'Moramo prepoznati da su s tim promjenama i ljudi izloženi različitim intelektualnim iskustvima. Kao što se događaju promjene u korištenju tehnologije, primjerice korištenjem društvenih medija, trebao bi se mijenjati i način na koji izražavamo inteligenciju', mišlčjenja je Morris.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!