Diploma, godine učenja i stručnog usavršavanja dugo su se smatrali gotovo sigurnim putem prema boljem poslu i višem životnom standardu. No dio Hrvata danas otvoreno se pita vrijedi li ta računica još uvijek.

Upravo je to pitanje izazvalo veliku raspravu na Redditu. Autor objave otvorio je temu položaja visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj, posebno liječnika, inženjera, nastavnika i znanstvenika, tvrdeći da njihove plaće često ne odgovaraju godinama uloženima u obrazovanje.

'Netko tko se cijeli život trudi, radi na sebi i usavršava se, na kraju bude ismijan', napisao je, uspoređujući položaj visokoobrazovanih radnika sa sve traženijim i bolje plaćenim obrtničkim zanimanjima.

'Na fakultetu sam ispišala krv'

Rasprava je brzo privukla brojne komentare, a posebno je odjeknulo iskustvo jedne visokoobrazovane korisnice.

'Plaće su nam sramotno male. Na fakultetu sam ispišala krv. Ponekad pomislim da bi mi bilo bolje da sam završila neki zanat', napisala je.

Druga sudionica rasprave bila je još konkretnija.

'Žao mi je što nisam išla za frizerku ili pedikerku, tu je para', poručila je.

Takva iskustva otvorila su širu raspravu o promjenama na hrvatskom tržištu rada. Zbog velike potražnje za majstorima, pojedina obrtnička i uslužna zanimanja mogu donositi vrlo dobre prihode, dok diploma sama po sebi ne jamči visoku plaću.

Keramičari i drugi majstori zato su se više puta pojavili kao primjer zanimanja za koja komentatori smatraju da se danas mogu financijski isplatiti više od pojedinih poslova za koje je potrebno višegodišnje fakultetsko obrazovanje.

Druga strana rasprave: Diploma nikada nije jamčila veliku plaću

No nisu se svi složili s tezom da se studiranje više ne isplati. Dio sudionika rasprave upozorio je da izbor fakulteta nije samo financijska odluka te da tržište ne određuje vrijednost nečijeg rada prema broju godina provedenih na studiju, već ponudi i potražnji za određenim zanimanjem.

Pojavila se i druga važna primjedba: društvo bez liječnika, profesora, inženjera, znanstvenika i drugih visokoobrazovanih stručnjaka jednostavno ne može funkcionirati.

Zato se rasprava na kraju nije svela na jednostavno pitanje 'fakultet ili zanat'. Otvorila je puno neugodnije pitanje – koliko hrvatsko tržište rada danas financijski vrednuje godine obrazovanja, odgovornost i stručnost te koliko se promijenila računica s kojom su generacije mladih odlazile na fakultet.