Ljudi žive dulje, no financijski sustavi još uvijek počivaju na tradicionalnim pretpostavkama - da se karijera odvija predvidljivim slijedom, da su obiteljske okolnosti stabilne i da se u mirovinu odlazi jednom, na kraju radnog vijeka, navodi se u novom izvješću Budućnost osobnih financija, kojeg je UniCredit izradio u suradnji s britanskim Nacionalnim inovacijskim centrom za starenje.

U izvješću se ističe da dugovječnost više nije udaljen demografski izazov budućnosti, nego izazov koji već danas zahtijeva prilagodbu financijskih rješenja. Ljudi tijekom duljeg životna vijeka izloženiji su prekidima prihoda, zdravstvenim problemima, skrbi za druge i rastućim troškovima. Istodobno, financijske odluke postaju sve češće i međusobno povezane. Poslovna implikacija je jasna: organizacije koje uzmu u obzir promjene kroz koje ljudi prolaze tijekom života, zajedničko donošenje odluka, pravodobnu podršku i promjenjive prihode mogu izgraditi dugotrajnije odnose s klijentima temeljene na povjerenju.

Razmjeri demografskih izazova su značajni. Globalni očekivani životni vijek dosegnuo je 73,5 godina u 2025. godini[1], dok je samo 34 % odraslih osoba[2] u zemljama OECD-a obuhvaćenim izvješćem, dosegnulo minimalni cilj financijske pismenosti. Izvješće također navodi da je 16,2 % stanovništva Europske unije[3] izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. To pokazuje da koristi duljeg života nisu jednako dostupne svima.

ČETIRI PROMJENE KOJE PODUZEĆA VIŠE NE MOGU ZANEMARIVATI

Fleksibilniji način života zamjenjuje fiksne životne faze

Životni putevi danas više nisu tako predvidljivi kao prije. Ipak, mnogi financijski proizvodi i usluge i dalje se temelje na tradicionalnom obrascu: školovanje, zaposlenje, kupnja vlastitog doma i odlazak u mirovinu. Takav pristup sve manje odgovara stvarnosti u kojoj ljudi mijenjaju karijere, prekidaju radni odnos, skrbe za članove svoje obitelji ili se postupno povlače s tržišta rada. Posljedice su već vidljive. Čak 40 % ljudi u svijetu navodi da se suočilo s financijskom nestabilnošću nakon neplaniranog prekida karijere, bilo zbog stanke u radu, bolesti ili neočekivanog odlaska u mirovinu. Mijenjaju se i druge životne okolnosti. Primjerice, mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,1 godinom, gotovo pet godina kasnije od prosjeka Europske unije.[4][5]

Za pojedince to znači da uobičajene životne promjene - poput dodatnog obrazovanja, skrbi o drugoj osobi, povratka na posao ili postupnog umirovljenja - mogu imati značajne financijske posljedice. Financijska sigurnost sve se više temelji na mogućnosti očuvanja ušteđevine i zaštite, uz dovoljno fleksibilnosti za donošenje odluka kada se životne okolnosti promijene. Za banke, osiguravatelje, poslodavce i druge potrošačke brendove to otvara prostor za razvoj proizvoda i usluga koji se mogu prilagođavati promjenama u načinu rada, prihodima i obiteljskim okolnostima.

UniCredit na te potrebe odgovara rješenjima poput usluge buddy, koja objedinjuje digitalno korištenje usluga s 24/7 korisničkom podrškom, videopozivima i osobnom asistencijom. Modularno osiguranje My Care Famiglia također se može prilagoditi različitim potrebama, od doma i obitelji do osobne zaštite, prihoda, kućnih ljubimaca i kibernetičkih rizika. Ove usluge omogućavaju prilike u kojem se odnos banke s klijentom može mijenjati zajedno s njegovim životnim okolnostima, umjesto da se klijent mora uklopiti u unaprijed definiran model. [6]

Upravljanje novcem sve je više zajednička odgovornost - unutar kućanstava i među generacijama

Financijske odluke sve su više povezane s drugima. Na razini Europske unije 45 % stanovništva je uključeno u neplaćenu skrb, a svaka deseta osoba ima više od jedne uloge povezane sa skrbi. Izvješće također navodi da u 25 % europskih bračnih parova s djecom, jedan ili oba partnera imaju djecu iz prethodnih odnosa. Ovi podaci pokazuju da se troškovi skrbi, stanovanja i svakodnevnog života sve češće dijele među generacijama, partnerima i različitim kućanstvima. Financijska odgovornost pritom više nije nužno vezana uz samo jednu osobu koja upravlja kućnim budžetom.[7][8]

Za pojedince, neformalni dogovori unutar obitelji i među bliskim osobama mogu pružiti važnu podršku, ali odgovornosti koje proizlaze iz skrbi često ostaju nevidljive. Osobe koje brinu o drugima, a među kojima su većinom žene, mogu imati niže prihode, manje uplaćenih mirovinskih doprinosa i slabiju financijsku sigurnost u kasnijoj životnoj dobi. Zato postoji potreba za sigurnim mogućnostima pristupa računima i financijskim uslugama, zajedničkim financijskim planiranjem, različitim razinama ovlasti i proizvodima koji prepoznaju doprinos više članova obitelji, bez ugrožavanja privatnosti. Poslodavci bi također trebali prepoznati skrb za članove obitelji kao predvidiv financijski izazov za svoje zaposlenike, a ne kao iznimku.

UniCredit svoj odgovor temelji na bankarstvu koje se gradi na odnosu s klijentom i boljem razumijevanju osobe te mreže ljudi koja stoji iza svake financijske odluke. Izvješće pritom ističe da nijedna institucija ne može sama odgovoriti na sve navedene potrebe. Učinkovitija podrška zahtijevat će suradnju banaka, osiguravatelja, poslodavaca, pružatelja zdravstvenih usluga, javnih institucija i organizacija u zajednici.

Pravodobno prepoznavanje rizika postaje važan dio financijske sigurnosti

Što ljudi dulje žive, to je važnije prepoznati moguće rizike na vrijeme. Ipak, 1,3 milijarde odraslih osoba i dalje nema pristup formalnom financijskom sustavu, a više od polovice njih živi u osam zemalja. Istodobno, ljudi sve više prepoznaju važnost financijske spremnosti. U istraživanju N26, 41 % ispitanika navelo je da svaki mjesec odvaja novac sa strane, dok je trećina svih ispitanika rekla da štedi za hitne slučajeve ili veće kupnje.[9][10]

Za pojedince, digitalni alati, nosivi gadgeti, financijske nadzorne ploče i prediktivna rješenja mogu pojedincima pomoći da ranije uoče probleme, ali veća količina podataka može lako stvoriti i dodatnu zbunjenost. Najveća vrijednost leži u tome da ljudi dobiju jasne i pravodobne informacije koje će im pomoći da sami donesu odluke i reagiraju prije nego što se problemi pretvore u ozbiljne financijske poteškoće. Za poduzeća to znači pružanje podršku klijentima na vrijeme, uz njihovo prethodno odobrenje, kako bi se spriječilo pogoršanje problema i pridonijelo boljim ishodima. Takva podrška mora biti jasna, pravedna i dostupna svima kako bi se izgradilo povjerenje. Alati koji su namijenjeni samo ljudima s dovoljno novca, vremena i financijskog znanja mogli bi dodatno produbiti nejednakosti koje bi trebali smanjivati.

Izvješće ističe UniCreditov My Care Autonomia kao primjer pristupa koji se temelji na pravodobnom planiranju. Ovaj dugoročni osigurateljni proizvod omogućuje ljudima da se pripreme za moguću buduću potrebu za tuđom pomoći dok su još aktivni i samostalni. U slučaju trajnog gubitka samostalnosti, proizvod osigurava početnu jednokratnu isplatu i mjesečni doživotni prihod.

Fleksibilnost postaje novi oblik financijske sigurnosti

Financijska sigurnost sve se manje temelji na jednom stalnom zaposlenju, a sve više na kombinaciji različitih izvora prihoda. Tijekom 2025. godine 72 % anketiranih radnika u SAD-u oslanjalo se na barem jedan dodatni izvor prihoda. Istodobno, 59 % anketiranih radnika na globalnoj razini izjavilo je da bi radije imalo kontrolu nad svojim radnim vremenom nego višu plaću. Karijere koje uključuju više različitih profesionalnih angažmana, rad putem digitalnih platformi, pogodnosti, nagrade i postupni odlazak u mirovinu sve više mijenjaju tradicionalne granice između zarađivanja, štednje i korištenja akumulirane imovine.[11][12]

Za pojedince neredoviti prihodi ne bi trebali automatski značiti otežan pristup kreditima, osiguranju ili dugoročnom stvaranju imovine. Za poduzeća to stvara potrebu za platnim sustavima koji mogu objediniti više izvora prihoda, ublažiti oscilacije u primanjima i rasporediti novac između potrošnje, štednje, osiguranja i poreza. Poslodavci bi također trebali odgovoriti na promjene u karijerama ponudom prenosive financijske zaštite, podrške za prekvalifikaciju, postupnog odlaska u mirovinu i pogodnosti koje ostaju korisne i kada se radne okolnosti zaposlenika promijene.

UniCredit kombinacijom ljudskog savjetovanja, digitalnog pristupa, osiguranja i dugoročnog planiranja stvara temelje za fleksibilnije odnose s klijentima. Smjer koji izvješće predlaže jest razvoj proizvoda i savjetovanja koji se temelje na načinu na koji ljudi stvarno žive i ostvaruju prihode, a ne na unaprijed definiranim demografskim skupinama ili jednom karijernom putu.

„Zdrava dugovječnost ne odnosi se samo na duljinu života, već i na njegovu kvalitetu i širinu. Ovo izvješće pokazuje zašto osobne financije danas moraju postati dio životne infrastrukture - one moraju pomoći ljudima da zadrže mogućnost izbora dok uče, rade, brinu se za druge, oporavljaju se i iznova oblikuju svoj život tijekom duljeg životnog vijeka. Uspjet će organizacije koje ljudima olakšaju snalaženje u složenim okolnostima, a da pritom ne ograniče njihovu samostalnost“, izjavio je Nic Palmarini, direktor britanskog Nacionalnog inovacijskog centra za starenje.

„Dulji životni vijek nije samo izazov za pojedinca; on mijenja način na koji se financijske odluke donose unutar obitelji i među generacijama. U UniCreditu na te promjene odgovaramo predviđanjem potreba, umjesto reagiranja na njih. Klijentima želimo pružiti podršku kroz sve faze njihova financijskog života, s ciljem stvaranja veće sigurnosti, samopouzdanja i novih prilika”, kazao je Richard Burton, voditelj odjela Group Client Solutions u UniCreditu.

Poziv na promjenu pristupa u svijetu duljeg životnog vijeka

Izvješće zaključuje da budućnost osobnih financija nije samo u povećanju bogatstva. Riječ je o tome da se ljudima omogući da se s više sigurnosti, otpornosti i slobode izbora nose s duljim i složenijim životima. Za organizacije to znači razvijati proizvode i usluge koji uzimaju u obzir fleksibilnost, pravodobno planiranje, međusobnu povezanost i prilagodljivost. To će zahtijevati suradnju između financijskog sektora, poslodavaca, osiguravatelja, zdravstvenih institucija, tehnoloških kompanija i javnih službi.

Cijelo izvješće The Future of Personal Finance dostupno je putem UniCredit Longevity Knowledge Huba.

O izvješću:

Izvješće The Future of Personal Finance dio je šire serije analiza koju je britanski Nacionalni inovacijski centar za starenje razvio u suradnji s UniCreditovim Ekonomskim forumom dugovječnosti i Hubom znanja o dugovječnosti. Izvješće se temelji na podacima iz relevantnih vanjskih izvora, analizi budućih trendova, studijama slučaja i kvalitativnim uvidima prikupljenima kroz suradnju sa zajednicom. Podaci i brojke navedeni u izvješću pripisuju se njihovim izvorima.

Izvori podataka:

• World Economic Forum, Longevity Economy Principles 2024
• Eurofound, unpaid care in the EU 2025
• World Bank, Global Findex Database 2025
• MyPerfectResume, Secondary Income Sources 2026
• Randstad, Talent trade-offs 2025
• OECD INFE International Survey of Adult Financial Literacy 2023
• Eurostat, poverty and social exclusion

[1]Izvor: Macrotrends, World Life Expectancy: https://www.macrotrends.net/datasets/global-metrics/countries/wld/world/life-expectancy

[2] Izvor: OECD, OECD/INFE 2023 International Survey of Adult Financial Literacy: https://www.oecd.org/en/publications/oecd-infe-2023-international-survey-of-adult-financial-literacy_56003a32-en.html

[3]Izvor: Eurostat, Living Conditions in Europe - Poverty and Social Exclusion (2025): https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Living_conditions_in_Europe_-_poverty_and_social_exclusion

[4] Izvor: Eurostat, age of young people leaving the parental household (2025): https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250923-1

[5] Izvor: World Economic Forum, Longevity Economy Principles: The Foundation for a Financially Resilient Future (2024). https://www3.weforum.org/docs/WEF_Longevity_Economy_Principles_2024.pdf

[6] Izvor: UniCredit, buddy banking proposition; see also The Future of Personal Finance, p. 19. https://www.buddy.unicredit.it/

[7] Izvor: Worldmetrics, Blended Family Statistics (2026). https://worldmetrics.org/blended-family-statistics/

[8] Izvor: Eurofound, unpaid care findings (2025) https://www.eurofound.europa.eu/

[9] Izvor: N26, Financial Priorities in Europe (2024). https://n26.com/en-eu/blog/financial-priorities-europe

[10]Izvor: World Bank, Global Findex Database 2025: Connectivity and Financial Inclusion in the Digital Economy. http://hdl.handle.net/10986/43438

[11] Izvor: Randstad, Talent Trade-Offs Unlocked, Employability Emerges Top Priority (2025). https://www.randstad.com/press/2025/talent-trade-offs-unlocked-employability-emerges-top-priority/

[12] Izvor: MyPerfectResume, 72% of Workers Rely on Secondary Income in 2026. https://www.myperfectresume.com/career-center/careers/secondary-income-sources