U Židovskom muzeju u Beču otvorena izložba o bečkim salonima

Velika izložba u palači Eskeles obuhvaća tristotinjak eksponata: fotografija, crteža, ulja na platnu, knjiga, namještaja, odjeće te video projekcije.

Po riječima direktorice Židovskog muzeja u Beču Danielle Spera to je zajednički istraživački projekt cijelog tima tog muzeja. 'Izložba prikazuje dio židovske povijesti, istražuje ulogu žena koje su u svojim kućama i stanovima organizirale salone koji su od 1780. do 1938. bili središte umjetničkog, političkog i društvenog života te mjesta emancipacije i komunikacije i potvrđivanja žena', rekla je Spera te dodala da su žene na taj način iza kulisa mogle utjecati na društveni život.

'Izložba prikazuje interijere bečkih salona, koji su bili jednostavno namješteni i funkcionalni, mjesta razgovora koja su posjećivali protagonisti književne, kazališne, likovne i glazbene scene, ali i političkog i gospodarskog života', napomenula je dodavši da su saloni bili i međunarodnoga karaktera.

Uz ostale gosti salona bili su književnici Hugo von Hofmanstahl, Arthur Schnitzler, Stefan Zweig, glazbenici Arnold Schoenberg, Gustav i Alma Mahler, slikari Oskar Kokoschka, Gustav Klimt, arhitekti Otto Wagner, Josef Hoffman i Adolf Loos.

Za slavni salon bečke novinarke i spisateljice Berte Zuckerkandl, u kojemu se okupljala intelektualna i umjetnička elita na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće namještaj je dizajnirao Josef Hoffmann, a u njemu je dogovoreno i osnivanje Bečke secesije i Bečkih radionica - Wiener Werkstaette.

Kultura salona razvila je dobrotvorni rad.

S "Anschlußom" Austrije nacističkoj Njemačkoj nastupa kraj bečkih salona. Organizatorice salona poput Zuckerkandl, Hilde Spiel, Fany Arnstein i drugih morale su napustiti Beč te su u progonstvu nastavile njegovati kulturu salona ali uvijek s čežnjom prema Beču.

Dio eksponata za izložbu, koja traje do 14. listopada, posuđen je iz Bečkog muzeja, a najveći je dio iz vlastite zbirke Židovskog muzeja.