KNJIGA VJERANA ZUPPE

Subjekt kao gost u životu dramskog lika

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 23.12.2014 10:33
  • Objavljeno 23.12.2014 u 09:23
Vjeran Zuppa

Vjeran Zuppa

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Pisac, esejist i dramatolog Vjeran Zuppa u svojoj se novoj knjizi "Subjekt kao Gost - Mala hermeneutika dramskog lika" bavi pojmovima subjekta i lika te njihovim značenjem i međuodnosom unutar teatarskog imaginarija.

O knjizi je na predstavljanju u ponedjeljak u Zagrebu govorio glavni urednik Zuppina nakladnika Durieuxa Nenad Popović, koji je istaknuo kako ona sama po sebi nikako nije konvencionalna povijest međuodnosa subjekta i lika u dramskoj umjetnosti, već jedno "jako i koncentrirano štivo", spis koji definira glumca od trenutka kad je u filozofiji "umro Bog, a kad je progovorio (lik drame Petera Handkea iz 1967.) Kaspar Hauser".

"Kao ozbiljan teoretičar, Zuppa ide kroz teoriju glumca i kazališta, obuhvaćajući oko dvjesto godina duhovne povijesti. To nije samo teatrološko, niti isključivo filozofsko štivo, već svojevrsni mozaik dobro smišljenih, zaokruženih, međupovezanih i na jednoj tematskoj crti poredanih esejističko-analitičkih problematizacija ili problematskih slika 'subjekta kao gosta' u životu dramskoga lika", kazao je Popović na predstavljanju u dvorani Akademije dramskih umjetnosti (ADU).

Odabravši za tematsku i problematsku okosnicu svojih razmatranja upravo ta dva teatarska pojma, Zuppa u svojoj "hermeneutici dramskog lika" nastoji protumačiti što subjekt znači liku a lik subjektu baveći se njihovim avanturama i metamorfozama u dugoj povijesti kazališne umjetnosti kao nerazdvojnog dijela socijalne i kulturne povijesti čovječanstva.

Teatrologinja Nataša Govedić istaknula je kako Zuppa u knjizi dramske likove imenuje kao goste, jer oni su "gosti u tijelu glumca, gosti koji mijenjaju čitav kontekst u kojem se pojavljuju, kao i svoje domaćine". Pritom, Zuppa je svjestan da ugošćivanje predstavlja najtežu dimenziju umjetničkog, posebice glumačkog posla, napomenula je.

Zuppa je u knjizi svoje akumulirano teatarsko znanje smjestio unutar spoznajno–referencijalnog okvira koji uključuje suverenu intelektualnu komunikaciju s vrhovima tematski relevantne dramske, filozofske, književne i književno-povijesne literature. Pritom se referirao na više od pedeset misaonih autoriteta, u rasponu od Aristotela, Hegela i Nietzschea do Brechta, Heideggera, Sartrea, Habermasa, Steinera, Lacana, Deleuzea i drugih.

Filozof Petar Milat istaknuo je kako subjekt o kojemu Zuppa govori ne bi trebao biti "niti konačan niti apsolutan subjekt, već beskonačan ali svejedno relativan subjekt". "Zuppa si postavlja pitanje je li moguć subjekt bez supstancije, kako se subjekt kao gost treba odrediti u odnosu na subjekt kao supstanciju", kazao je Milat.

Iz "umjetničke perspektive dramaturga" o knjizi je govorio Sergej Pristaš, koji je kazao kako je ta knjiga "skica Zuppina teatra", "najbolji primjer poetičkog pisma pisanog u fantastičnom serijalnom obliku" u kojemu se "ono čega nema pojavljuje kao slika" a "čovjek 'boravljenje' pretvara u izlaganje". "Zuppin teatar je mjesto razdjela, za njega je to mjesto različitih načina postojanja, svojevrsno mjesto ontološkog pluralizma", kazao je Pristaš.

Zuppa je istaknuo kako je u njegovoj brizi o liku zapravo ključna konstatacija koja nije zaključila njegovo izlaganje u knjizi – a trebala je – a to je da postoji prečac, "proklizavanje od kapaciteta lika do nečega što zovemo željom glumca". "Dramski lik je biće jezika koje ima osobinu, mogućnost da 'izmami' subjekt, i to je to što lik želi prepoznati u glumcu", poručio je.

Vjeran Zuppa (1940.) završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je i doktorirao s temom "Pojam dramaturgije u 20. stoljeću". Radio je kao upravitelj Galerije Studentskog centra, upravitelj i dramaturg Teatra Itd., te direktor dramskog programa Splitskog ljeta. Bio je, među ostalim, urednik biblioteke Studentskog centra i kulturne rubrike Studentskog lista, glavni urednik Grafičkog zavoda Hrvatske, dramaturg HNK-a Split i umjetnički ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih. Uređivao je brojne časopise i njihove biblioteke, te objavio brojne književne kritike, eseje i razne oblike teorijskih i znanstvenih radova prevođene na brojne svjetske jezike.

Dobitnik je više književnih nagrada, a godine 2000. International Biographical Centre iz Cambridgea uvrstio ga je u knjigu "2000 Outstanding Scholars of the 20th Century". Na Akademiji dramske umjetnosti počeo je predavati 1981., da bi kasnije bio direktor, predstojnik Odsjeka za dramaturgiju, pročelnik Katedre teorije, prodekan i dekan, a Sveučilište u Zagrebu 2011. izabralo ga je u počasno zvanje professor emeritus. Član je Društva hrvatskih književnika, PEN–a i Hrvatskog društva pisaca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!