Novi nalazi u Troji upućuju na to da grad nije stoljećima bio pust, kako se ranije smatralo. Arheolozi procjenjuju da su se novi stanovnici doselili već 80 do 90 godina nakon napuštanja naselja iz brončanog doba te su na njegovim ostacima gradili kuće i ponovno koristili prostor nekadašnje tržnice
Tijekom iskopavanja na brdu Hisarlik u sjeverozapadnoj Turskoj istraživači su otkrili ostatke najstarije poznate agore u Troji, odnosno trga na kojem su se stanovnici okupljali i trgovali. Uz nju su pronašli popločani prilaz južnim gradskim vratima te ulomke keramičkih posuda iz ranog željeznog doba.
Istraživanja tog dijela nalazišta traju od 2014. godine. Provodi ih Sveučilište Çanakkale Onsekiz Mart uz odobrenje turskog Ministarstva kulture i turizma, piše Euronews.
Stare zidove iskoristili za nove kuće
Zamjenik voditelja iskopavanja Reyhan Körpe objašnjava da pronađeni ostaci pomažu razumjeti kako se život vratio u napušteni grad. Kako tumači, doseljenici su stigli nakon približno 80 do 90 godina te su dijelove starih zidova iskoristili pri gradnji svojih kuća.
Ponovno je oživio i prostor tržnice. Iako se otkrivena agora opisuje kao približno 2800 godina stara, istraživači smatraju da se na istome mjestu trgovalo još u kasnom brončanom dobu. To znači da su kasniji stanovnici nastavili koristiti prostor koji je i njihovim prethodnicima služio za trgovinu.
Otkriće dovodi u pitanje pretpostavku da je Troja stoljećima bila napuštena, sve do dolaska eolskih Grka u osmom stoljeću prije Krista, kada je grad postao poznat kao Ilion.
Treba razlikovati arheološke nalaze od predaje o Trojanskom ratu. Pad legendarne Troje tradicionalno se smješta u 1184. godinu prije Krista, no Körpe svoju procjenu o povratku stanovništva veže uz napuštanje naselja iz brončanog doba, a ne uz potvrđeni datum rata.
Grad građen na ostacima prethodnih naselja
Iskopavanja se odvijaju ispred južnih vrata iz razdoblja koje arheolozi nazivaju Troja VI, jedne od glavnih faza razvoja tog grada. Ostaci različitih naselja na istome mjestu pokazuju da se tijekom stoljeća više puta mijenjala i obnavljala, a njezina se povijest tradicionalno dijeli na devet glavnih faza, od Troje I do Troje IX.
Među najpoznatijim istraživačima tog nalazišta bio je Heinrich Schliemann te je oko 1870. godine počeo iskopavati na Hisarliku, nadahnut Homerovim epovima 'Ilijadom' i 'Odisejom'. Troja je 1998. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Körpe najavljuje nastavak istraživanja kako bi se bolje razjasnila povezanost starijeg grada i naselja nastalog na njegovim ostacima.
