'POLJUDSKA LJEPOTICA'

Stadion Poljud proglašen zaštićenim kulturnim dobrom

  • Autor: V. I.
  • Zadnja izmjena 01.12.2015 14:45
  • Objavljeno 01.12.2015 u 14:45
Stadion Poljud

Stadion Poljud

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpić/PIXSELL

Gradski stadion Poljud u Splitu, prema mišljenju Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, ima svojstvo kulturnoga dobra temeljem čega je Ministarstvo kulture donijelo rješenje o upisu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Upisom u Registar, utvrđen je i sustav mjera zaštite kulturnoga dobra

Kako se navodi u obrazloženju povjerenstva, veliki stadion splitskog nogometnog kluba Hajduk sagrađen je 1979. u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930. - 2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. Mediteranske igre koje su se 1979. održale u Splitu. Iste godine autor je nagrađen tada Saveznom nagradom Borba za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu.

Poznat i kao Poljudska ljepotica, stadion je doista izniman i višestruko zanimljiv u arhitektonskoj kompoziciji. Iz ortogonalne projekcije, iz zraka, njegova je forma čisti krug, dok je iz središnje osi rastvorena školjka.

Osim po arhitektonskoj koncepciji, stadion se izdvaja i jedinstvenom krovnom konstrukcijom čiji su projektanti, prema autorskoj zamisli Borisa Magaša, u natječajnom radu Marijan Blažina, dipl. ing. građ., a u izvedbenom radu i izradi tehničke dokumentacije Boženko Jelić, dipl. ing. građ. i mr. Ante Mihanović, dipl. ing. građ. Krovna konstrukcija tipa Mero ima raspon od 206 metara i najveća je te vrste u svijetu, a njezin sferni oblik također je novina prvi put izvedena u svijetu.

Transparentni krov od lexana upija do 70 posto ultraljubičastih zraka i tako sprečava prekomjerno zagrijavanje zraka pod krovom. Na obodu i unutar krovne konstrukcije smješteni su reflektori rasvjete stadiona koji pružaju ujednačenu jakost svjetla na cijelom terenu.

Poljudska ljepotica noću Pixsell

Poljudska ljepotica noću Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotić/PIXSELL

O genezi ideje splitskog stadiona, kako piše njegov autor Boris Magaš, svjedoči niz skica i nacrta dio kojih je sačuvan i objavljen u časopisu Čovjek i prostor 1979. Od ideje školjke koja se razvila iz promišljanja lokacije u odnosu na krajolik do ideje grčkog odeona, arene, theatrona u promišljanju funkcionalnog oblikovanja stadiona koji posjeduje odeonske i akustičke karakteristike iznimne izražajnosti. U genezi stadiona kroz graditeljsku povijest Magašev stadion nastavlja se na suvremenu arhitektonsku misao o konceptu stadiona velikog hrvatskog arhitekta Vladimira Turine (autor stadiona u Maksimiru, stadiona Banjica u Beogradu i stadiona u Teheranu), koji je afirmirajući ideju otvorenosti, stadion vratio krajoliku. Baštineći povijest graditeljstva, Magaš istovremeno daje individualni autorski doprinos, stvarajući istinski suvremenu arhitekturu koja je obilježila povijest arhitekture posljednje četvrtine 20. stoljeća.

Kako piše A. Pasinović, poljudski je stadion svojim urbanističkim i arhitektonskim konceptom prije svega gradski i pješački, stadion približen čovjeku i njegovom doživljaju prostora. Oblikovno otvoren budućnosti istovremeno je usredotočen na grad i čovjeka u njemu.

Gradski stadion Poljud, smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upušten u teren kako bi u različitim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi, svojim smještajem u prostoru, oblikovanjem i konstrukcijom svjedoči iznimne urbanističke i arhitektonske vrijednosti i posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!