GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI
Predstavljena knjiga Tamare Bjažić Klarin 'Za novi, ljepši Zagreb!'

Tamara Bjažić Klarin
Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL
O knjizi su govorile ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat Levaj, urednica knjige Sanja Horvatinčić, recenzentica Snješka Knežević, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Maja Furlan Zimmermann i autorica.
Katarina Horvat Levaj smatra kako je knjiga "problemska monografija" koja na nov način promišlja natječaje koristeći specifično polje arhitektonskog djelovanja kao referentni predložak za cjelovito čitanje arhitektonske scene i produkcije odabranog razdoblja u svim njihovim segmentima – od odnosa društva i politike prema arhitekturi i urbanizmu, preko društvenog statusa arhitektonske profesije i njezine interne dinamike, do samih projekata tj. realiziranih gradnji.
-
KRITIKA H,D,P,
Na koji način Hrvati biraju koje će knjige čitati? Evo što kaže anketa
-
gorući EKOLOŠKI problemi
Zavirite u 'Život na našem planetu' Davida Attenborougha: Knjiga s velikim srcem i opomenom te s porukom koju svijet danas treba više nego ikad
-
NOVOST ZA ČITATELJE
Tri nova prozna naslova u projektu Besplatne elektroničke knjige
Ocijenila je kako je posebna pažnja pri tom usredotočena na pojedine projektantske prosedee te njihovu medijaciju putem natječaja.
Recenzentica Snješka Knežević je naglasila kako se autorica u toj knjizi bavi dosada fragmentarno obrađenom temom arhitektonskih i urbanističkih natječaja u Zagrebu u doba omeđeno završetkom Prvog svjetskog rata i izbijanjem Drugog svjetskog rata, odnosno u doba odlučne modernizacije i otvaranja Europi i svijetu.
"Problematika natječaja mogla bi se naizgled učiniti sporednim aspektom arhitektonskog stvaralaštva", rekla je dodavši kako autorica upućuje na čvrstu povezanost tog aspekta sa svim kretanjima, pokretima i tendencijama, poglavito s konkretnim realizacijama, s razvojem grada i oblikovanjem slike grada, te na dominaciju određenih ličnosti i institucija – ne samo arhitekata, nego i investitora, promotora i ideologa.
Baveći se prividno samo natječajima, autorica kronološki prati ukupnu arhitektonsku scenu, dodala je i istaknula kako lapidarno donosi portretne skice gotovo svih protagonista: utemeljitelja i korifeja – pripadnika prijeratne generacije, potom više mlađih generacija: avangardiste, nositelje novih ideja i posrednike s velikim europskim centrima, ali i tradicionaliste od uvjerenja ili prilagođene ukusima i imperativima naručitelja.
Knežević tvrdi kako autorica postavlja odvažno pitanje: Je li posrijedi preradba preuzetih modernističkih paradigmi ili konstituiranje autentičnog modernizma?
Izbjegavajući idealizaciju, ovaj inovativan i originalni znanstveni rad izlaže skrupuloznu selekciju 'ikoničkih objekata' kojima se zagrebački i hrvatski arhitekti ravnopravno upisuju u europsku i svjetsku arhitekturu, odnosno, njihovu povijest u drugoj polovini 20. stoljeća., naglasila je Knežević.
Knjiga "Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918. – 1941." počinje povijesnim pregledom natječaja organiziranih do 1918. te analizom prvih pravilnika – natječajne regulative, čije su mijene pratile proces emancipacije arhitektonske profesije, a potom slijedi poglavlje o elaboraciji natječajnih i antinatječajnih politika vladajućih, čime se uloga investitora i projektnih zadataka postavlja u kontekst s društveno-gospodarskim trenutkom.
Analizom ishoda pojedinih natječaja autorica ilustrira odnose moći u strukovnim krugovima, mijenjajući time percepciju o međuraću kao razdoblju u kojem mladi progresivni zagovornici novog građenja vode glavnu riječ.
Posljednja cjelina usredotočena je na samu produkciju – arhitektonske i urbanističke natječajne radove koji daju cjelovit pregled arhitekture i planiranja međuratnog Zagreba, uvriježenih projektantskih i planerskih metoda, ali i važnih iskoraka, novih načina mišljenja prostora i oblikovanja najčešće ostvarene upravo u njima.
Odabrani natječajni radovi i izvedeni objekti predstavljeni su s više od 100 nacrta, fotografija i novinskih članaka.