NIJE SAMO NOĆ MUZEJA HIT

Posjećenost muzeja raste iz godine u godinu; istražili smo tko ima najbolje brojke

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 11.03.2018 21:17
  • Objavljeno 11.03.2018 u 21:17
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević / Damir Krajac / Cropix

Iako je broj posjetitelja samo jedan od pokazatelja rada muzeja, sve se češće nameće kao glavno mjerilo kvalitete i uspjeha. Pitali smo stoga muzeje diljem Hrvatske da nam otkriju koliko su posjeta zabilježili prošle godine, je li brojka veća ili manja u odnosu na ranije te tko im najčešće dolazi, školarci ili pak odrasli, domaći ili turisti

Za muzeje u Hrvatskoj ne postoji jedinstven model bilježenja posjeta. Neki posebno evidentiraju posjete izložbama i raznim događanjima, poput Noći muzeja te raznih festivala, promocija, koncerata i radionica. U anketi koju je tportal proveo među dvadesetak domaćih muzeja ukupne se brojke posjećenosti uglavnom odnose na sva muzejska događanja, ne samo izložbena.

Pet najposjećenijih

Najposjećenijih pet u 2017. tako su bili Arheološki muzej Istre u Puli, potom zagrebačka Galerija Klovićevi dvori, zatim Muzej grada Splita pa Dubrovački muzeji te Prirodoslovni muzej Rijeka.

Podaci su na tragu onih iz prošlih godina, koji se mogu naći na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC), a koji pokazuju da je Arheološki muzej Istre godinama u vrhu najposjećenijih (od 2014. je i najposjećeniji) te da, kao i Muzej grada Splita, potvrđuje da ljude najviše zanimaju muzeji koji u svome sastavu imaju određeni kulturno-povijesni objekt ili koji su smješteni u zgradama koje su kulturna dobra.

Pod Arheološki muzej Istre tako spada Amfiteatar, koji je, prema njihovim podacima, 2017. obišlo 432.405 od ukupnih 486.966 posjetitelja. Ostatak je otpao na ostale muzejske objekte, Augustov hram, Nezakcij, Muzejsko-galerijski prostor C8 te Galeriju Amfiteatar.

Slično, Muzej grada Splita, koji je 2017. na trećem mjestu najposjećenijih, u svome sastavu ima i Podrume Dioklecijanove palače, na koje je, primjerice, 2014. prema MDC-u otpalo 80 posto od ukupnog broja posjeta.

Dioklecijanovi podrumi

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Dubrovački muzeji u svome sastavu imaju četiri specijalizirana muzeja, Kulturno-povijesni, Arheološki, Etnografski i Pomorski i dug su niz godina, od 2007. do 2014., prema podacima MDC-a, bili najposjećeniji u Hrvatskoj. U najboljim vremenima, recimo 2007., znali su imati 450.000 posjetitelja. Prošle godine imali su ih pak 235.549, zbog čega su skliznuli na četvrto mjesto.

Riječki Prirodoslovni muzej, koji je na petom mjestu najposjećenijih 2017., posjete je evidentirao na tri svoje lokacije, u samom Prirodoslovnom muzeju (16.125), zatim u Stalnom postavu u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi (6960) te na izložbi 'Divovi Patagonije' smještenoj u dislociranom prostoru (9250). Uz to, kako nam je objasnila ravnateljica Željka Modrić Surina, ubrojili su još otprilike 200.000 posjetitelja stalne godišnje izložbe na prostoru riječke Ribarnice te putujuće izložbe 'Diversity Matters' diljem regije. Na pitanje kako su došli do navedene brojke kaže da su 'proveli istraživanje pri kojem su se u određenom periodu, odnosno u određenim danima brojali posjetitelji na pojedinoj izložbi'.

  • +44
  • +41

Izložba Vaska Lipovca u GKD-u

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Zagrebačka Galerija Klovićevi dvori 2017. bilježi ukupno 355.767 posjetitelja, od čega na izložbe otpada njih 116.534, a ostatak na popratna događanja, od kojih su najpopularniji bili Festival svjetla i Advent u Klovićevim dvorima, koje je posjetilo po 100.000 ljudi. Što se samih izložbi tiče, organizirano ih je 16, a prema voditeljici odnosa s javnošću Gordani Bralić, za skok u broju posjeta najzaslužnije su 'Izazov moderne: Zagreb - Beč oko 1900' te retrospektiva Vaska Lipovca, njihove dvije velike izložbe koje potvrđuju tezu iz izvještaja koji je 2006. za MDC napisala Markita Franulić, danas ravnateljica zagrebačkog Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Povremene su izložbe, kako je tamo objasnila, općenito posjećenije od stalnih postava, a na ukupan broj posjeta znatno utječu one velike, koje prati i veliki publicitet.

Među vodećih deset u 2017., nakon standardno popularnih Tehničkog muzeja Nikola Tesla i privatni Muzeja prekinutih veza u Zagrebu, na osmo se mjesto smjestio Muzej krapinskih neandertalaca, koji je prema voditelju Muzeja Jurici Sabolu prošle godine oborio vlastiti rekord.

'Imali smo 96.413 posjetitelja, što je najviše u proteklih šest godina kad su u pitanju stalni muzejski postav i Nalazište Hušnjakovo te edukativne radionice, izložbe, promocije i predstave', kaže Sabol.

Muzej krapinskih neandertalaca

Muzej krapinskih neandertalaca

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Matija Topolovec/PIXSELL

Muzej krapinskih neandertalaca s Dvorom Veliki Tabor, Galerijom Antuna Augustinčića, Muzejom seljačkih buna te Starim selom Kumrovec u sastavu je Muzeja Hrvatskog zagorja koji su već dug niz godina pri vrhu najposjećenijih. Najpopularniji među njima upravo je Muzej krapinskih neandertalaca.

Ostali muzeji koji su sudjelovali u tportalovoj anketi uglavnom ostaju u okvirima posjećenosti iz prethodnih godina, koja generalno raste od kraja devedesetih. To pokazuju podaci MDC-a za razdoblje od 2006. do 2016., koji se detaljnije mogu vidjeti u tablici.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: MDC

U posljednjoj godini, za koju su MDC-u izvješća predala 133 muzeja, ukupna posjećenost bila je 4.939.211 ljudi. Usporedbe radi, 2013. bilo ih je 3.836.922, a deset godina ranije, 2006., 2.505.636. Kako stoji na stranicama MDC-a, u prosjeku im se godišnje javi 120 muzeja s izvješćima o broju posjeta.

Što zanima publiku?

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) u prvoj je godini nakon preseljenja na novu lokaciju u Novi Zagreb 2009. zabilježio 230.000 posjetitelja, što je očekivano za novootvorene stalne postave. Neko je vrijeme bio među vodećih pet u Hrvatskoj, a posljednjih šest godina u prosjeku se drži na oko 100.000, što varira ovisno o tome koje se velike izložbe organiziraju. Kako je dosadašnje iskustvo pokazalo, publika najbolje reagira na ono što joj je tematski bliže ili na neki način (i) interaktivno.

  • +7
  • +4

Izložba Vlaste Delimar

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpić

'Jako su dobre reakcije na domaće autore pa su nam velike izložbe poput one Aleksandra Srneca, Vlaste Delimar, Miroslava Šuteja, Julija Knifera ili pak Borisa Bućana bile vrlo posjećene', kažu iz MSU-a, u kojem ove godine očekuju svoga milijuntog posjetitelja. Nagradit će ga, među ostalim, putovanjem u Beč i posjetom tamošnjem muzeju moderne umjetnosti Mumok.

Slično, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, koji najviše teškoća ima s privlačenjem publike na izložbe domaćih suvremenih umjetnika, školarcima u grupama ulaz na njih uvijek je besplatan. 

Izložba kao luksuz

'Dok nam se standardna, dakle dugogodišnja stalna publika, odaziva na većinu izložbi, osobito na one koje obuhvaćaju razdoblje moderne umjetnosti te na međunarodne izložbe velikih imena globalne likovne scene 20. stoljeća, odaziv na izložbe suvremene umjetnosti još uvijek je nedovoljan i nezadovoljavajući pa pokušavamo još od školskih klupa obrazovati i graditi publiku za nju', kaže ravnateljica zagrebačkog Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, dodajući da se odlazak na izložbe u Hrvatskoj još uvijek smatra luksuzom, umjesto normalnim sadržajem života. 'To je odraz teškog gospodarskog stanja u zemlji. Loše imovinsko stanje građanstva igra itekako značajnu ulogu u odlukama građana na što će potrošiti novac', kaže Poklečki Stošić.

Većinski školski posjet

Hrvatski muzeji nemaju jedinstvenu metodologiju bilježenja posjeta pa tako ni u specifikaciji strukture posjetitelja, mada najčešće vode evidenciju prema dobi (djeca, odrasli), prema skupnim ili pojedinačnim te domaćim i stranim posjetima.

Skupni posjeti i posjeti djece, odnosno učenika, često se poklapaju. Školarci tako čine 85 posto publike Prirodoslovnog muzeja Rijeka, prema ravnateljici Željki Modrić Surina, pri čemu ih najviše dolazi u organiziranim grupama predškolskih i većinom osnovnoškolskih ustanova.

'Posjete najčešće dogovaramo direktno s obrazovnim ustanovama, dok trećina grupa dolazi preko turističkih agencija', kaže Modrić Surina te među programima za djecu ističe radionice 'Ljeto/Zima u mom muzeju', 'Budi šašavi znanstvenik', 'Odrasti s muzejom', 'Moj laboratorij u muzeju', 'Muzej u bojama' te edukativni projekt 'Mala škola prirodoslovlja', namijenjen učenicima 4. razreda osnovnih škola koji provode već 14 godina.

Među učenicima je popularan i Muzej grada Zagreba, u koji dolaze osnovnoškolske i srednjoškolske grupe iz cijele Hrvatske, a većinu njih, preko 90 posto, škole organiziraju preko turističkih agencija, objašnjava Vesna Vukelić Horvatić, voditeljica Vodičke službe MGZ-a.

I Muzeju krapinskih neandertalaca najčešći posjetitelji su školarci koji dolaze u grupama i u njemu provode izvanučioničnu nastavu te pohađaju radionice. 'Svibanj i lipanj 2018. popunjeni su nam već krajem 2017.', kaže voditelj tog muzeja Jurica Sabol.

Hit među turistima

Većina pak muzeja koji su sudjelovali u tportalovoj anketi prijavljuje najveći broj pojedinačnih posjeta, pri čemu su strani posjetitelji posebna kategorija.

  • +10
  • +7

Muzej prekinutih veza

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Muzej prekinutih veza, vrlo uspješan privatni muzej, u posljednje tri godine bilježi rast posjeta od 17,33 posto. Prošle godine posjetilo je 107.503 ljudi, od čega 93,83 posto otpada na strance.

Za podatke smo se obratili i drugom privatnom muzeju u Zagrebu, Muzeju iluzija, no nisu htjeli javno izlaziti s konkretnim brojkama. Direktor Roko Živković poručio je da su im se s rastom broja posjetitelja Zagreba povećali dolasci turista.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

I u zagrebački Hrvatski muzej naivne umjetnosti (HMNU) najviše dolaze stranci.

'U 2017. posjetilo nas je 21.170 ljudi, od toga 18.707 stranaca i 2463 domaća posjetitelja', kaže Ksenija Pavlinić Tomašegović, specijalistica suradnica u uredu ravnateljice HMNU-a.

Porast u ovoj kategoriji bilježe i zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla, potom Umjetnički paviljon, kao i Moderna galerija i Hrvatski povijesni muzej.

'Dok je ukupan broj posjetitelja Tehničkog muzeja Nikola Tesla u porastu tek nekoliko postotaka u odnosu na 2016., broj gostiju iz inozemstva gotovo je udvostručen i iznosi 11.019 posjeta. Bilježimo dolaske iz BiH, Slovenije, Engleske, Italije, Mađarske, Njemačke, Španjolske, Meksika, SAD-a i Austrije', kaže nam organizator komunikacije s javnošću i posjeta Marijo Zrna. Veći broj turista svakako se može povezati i s promjenom imena iz 2014., kad je Tehnički muzej nazivu dodao još i Nikola Tesla te je postao prepoznatljiviji inozemnim gostima.

  • +32
  • +29

Izložba '30 godina Univerzijade' u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

'S obzirom na to da je broj stranih turista općenito u porastu, mogao bi se izvući zaključak da je zato i njihov udio među posjetiteljima muzeja veći', kaže Tea Rihtar Jurić iz MDC-a koja u izvještaju za 2016. zaključuje da je u odnosu na 2015. zabilježen najveći porast u kategoriji besplatnih posjeta, za gotovo pola milijuna. Slijedi ga rast grupnih posjeta djece, prije svega učenika te mladih, koji je veći za 100.000, a uočljiv je i porast broja posjetitelja iz ranjivih skupina (umirovljenici, osobe s posebnim potrebama,...), kao i broj onih koji su muzej posjetili na obiteljsku ulaznicu.

Najveći pad bilježi se u posjetima odraslih osoba, kako pojedinačno tako i u grupama, ali to se može objasniti boljom evidencijom, odnosno time da ih se razvrstalo u neke od drugih ponuđenih skupina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!