KNJIŽEVNI PREGLED

Pet naslova o književnosti - od kajkavštine do marketinga

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 19.01.2017 10:48
  • Objavljeno 09.12.2016 u 09:00
  • +1

'Tjedni književni pregled'

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr/Mihaela Maras

Proteklih su tjedana hrvatski nakladnici objavili niz zanimljivih književno-teorijskih i istraživačkih naslova koji ulaze u raznolike i dublje slojeve književnosti. U ovotjednom književnom pregledu izdvojili smo pet knjiga koje pokrivaju različite aspekte književnog i knjiškog posla, od studije o posljednjem piscu književnog kajkavskog jezika do upotrebe marketinga u domaćem knjiškom sektoru

Morana Čale ‘O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković’ (Disput)

Knjiga profesorice na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Morane Čale ‘O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković’ bavi se dosezima razmjene između književnosti, znanosti o književnosti i psihoanalize, osobito se usredotočujući na figure metaforičke odnosno metonimijske antropomorfizacije teksta u književnoteorijskom i književnokritičkom diskursu, poručuje nakladnik Disput

Uvodno poglavlje zacrtava metodološka načela i tematski okvir tumačenja pojedinih književnih tekstova, a nakon toga slijedi komparatističko proučavanje triju međusobno povezanih romana koji se mogu smatrati stupovima hrvatske modernističke proze: ‘Isušene kaljuže’ Janka Polića Kamova, ‘Povratka Filipa Latinovicza’ Miroslava Krleže i ‘Kiklopa’ Ranka Marinkovića. Analiziraju se njihova tematska spojišta, među kojima se ističe problem autorefleksivnoga protagonističkog jastva, premreženoga zakučastim i protuslovnim odnosima prema različitim oblicima drugosti. Posrijedi su nova komparatistička čitanja spomenutih romana, u sprezi s po jednim dominantnim europskim uzorom: ‘Isušena kaljuža’ prispodobljuje se ‘Zapisima iz podzemlja’ Dostojevskoga, a u romanima Krleže i Marinkovića istražuju se dosad neuočene poveznice s ‘Portretom umjetnika u mladosti’ i ‘Uliksom’ Jamesa Joycea

Poglavlje ‘Volja za obrat’ obuhvaća komparatističke rasprave posvećene Krležinu dramskom prvijencu ‘Legenda’, te Marinkovićevoj noveli ‘Benito Floda fon Reltih’, a na kraju se autorica vraća Marinkovićevoj ‘Gloriji’, premještajući očište tumačenja na Nietzscheom obilježene motive cirkusa te tako zaključujući knjigu naglaskom na aspektu šale, komike i parodične vratolomije.

Milka Car ‘Uvod u dokumentarnu književnost’ (Leykam International)

Temeljno je obilježje dokumentarne književnosti njezina rascijepljenost između fikcionalnog i faktografskog diskursa jer pozivanjem na status dokumentarnoga polaže pravo na neupitnu autentičnost činjeničnog materijala, no istovremeno počiva na klasičnim književnim postupcima korištenja te građe, počevši od selekcije i montaže do fikcionaliziranja dokumenata.

Svrha je ‘Uvoda u dokumentarnu književnost’ Milke Car funkcionalno određenje dokumentarnoga u književnosti u pogledu na mnogostruke mogućnosti dokumentarne prezentacije materijala i s njom povezanu problematizaciju odnosa između zbilje i fikcije. Naglasak je na dijakronom promatranju statusa dokumenta, a polazište čini promatranje promjene odnosa u prikazu fikcije i zbilje. Dokumentarna književnost važna je za prikaz razvojnih tendencija u razdoblju moderne jer predstavlja opoziciju fikcionalnim djelima i odmak od te književne tradicije. Temeljna ambivalencija dokumentarne književnosti proizlazi iz uske povezanosti s faktografskom građom te se u prikazu kombiniraju književnoznanstveni i kulturološki pristupi.


Bojana Schubert ‘U suton kajkavskoga književnog jezika’ (Srednja Europa)

Na temelju višegodišnjega istraživanja književne kajkavštine u 19. stoljeća autorica Bojana Schubert napisala je vrijednu povijesno-sociolingvističku analizu jezika Ivana Krizmanića (1766. - 1852.), jednoga od posljednjih korisnika književne kajkavštine. Njegovo jezično djelovanje svjedoči o silini i uskovitlanosti kulturno-jezičnih i političkih događaja u civilnoj Hrvatskoj za ilirskoga pokreta te o njihovu utjecaju na jezični identitet pojedinaca. Autorica je oformila višedimenzionalan teorijski okvir istraživanja kojemu su u središtu lingvistika, povijest i sociologija te prikazala okolnosti u kojima kajkavski književni jezik nestaje s hrvatske lingvističke karte sredinom 19. stoljeća.

Bojana Schubert rođena je u Čakovcu 1984. Diplomirala je 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru diplomskim radom 'Jezik i djelo Mladena Kerstnera', a 2014. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom ‘Jezik Ivana Krizmanića (povijesno-sociolingvistička analiza)’. Od 2008. zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje sudjeluje u radu na dijalektološkom i leksikografskom projektu.

Leonardo Blažević ‘Moć marketinga u knjižnom stvaralaštvu’ (Jesenski i Turk)

‘Moć marketinga u knjižnom nakladništvu’ pionirski je rad u kojem je prvi puta predstavljen detaljan i iscrpan prikaz stanja u hrvatskom knjižnom nakladništvu. Knjiga daje nov, kritički i znanstveno utemeljen i relevantan te na hrvatskom tržištu primjenjiv model upravljanja marketingom kao ključnim čimbenikom održivosti i razvoja nakladništva bez obzira radi li se o kulturno značajnim, trajnim, znanstvenim, stručnim ili komercijalnim naslovima.

Djelo Leonarda Blaževića sustavno i objektivno ukazuje na slabe točke nakladničke struke u Hrvatskoj, posebno na planu promicanja knjige. Svojim modelom promicanja knjige, kao temeljnog nakladničkog proizvoda, autor je obuhvatio sve faze nakladničkog poslovanja, te je na taj način dao sveobuhvatnu matricu uz pomoć koje se mogu postići zadovoljavajući kulturološki i tržišni rezultati djelovanja nakladnika, smatra dr. sc. Franjo Pehar.

U svakom slučaju, tema ove knjige inovativna je i izvorna, njezin je poseban doprinos vrlo konkretna i jasno artikulirana mogućnost poboljšanja rada gospodarskih subjekata, konkretno nakladnika. 'Moć marketinga u knjižnom stvaralaštvu' prvi je pokušaj kontekstualiziranja suvremenih marketinških trendova u produkciju i općenito tržišno ponašanje domaćih komercijalnih nakladnika.

Andrijana Kos Lajtman ‘Poetika oblika’ (Naklada Ljevak)

‘Poetika oblika’ Andrijane Kos Lajtman bavi se problematikom oblikovnosti jednog dijela suvremenih proza, osobito romana, ulogom koju oblik teksta ima u prezentiranju neponovljive individualnosti pripovjednog diskursa. U fokusu je razmatranja fenomenologija tzv. hipertekstualne proze te specifičnih tipova tzv. lematiziranih proza: roman slovarij, roman rječnik, roman paukove mreže, roman s dodanim tematskim leksikonom, roman udžbenik, roman lažnog naslova. Proze su to koje se igraju vlastitim tijelom kao gradbenim elementom, strukturirajući zanimljive i ludičke oblike različitih vrsta mreža, arabeski ili drugih oblika pojavne stvarnosti.

Dok je prvi dio knjige teorijski usmjeren, u drugom dijelu autorica podastire analitička čitanja konkretnih romanesknih praksi srednjoeuropskoga prostora — romane poput onih Jasne Horvat, Milorada Pavića, Dževada Karahasana i Venka Andonovskoga. Riječ je o romanima koji se odupiru standardnim poetičkim odrednicama poput ‘modernizma’ ili ‘postmodernizma’ i koji svojim tekstualnim tijelom, kao drugim jezikom, na jedinstven način govore o svemu onome o čemu pripovijedaju i svojim tematskim svjetovima.

Andrijana Kos Lajtman rođena je 1978. u Čakovcu. Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te doktorirala temom Autobiografski diskurs u prozi hrvatske dječje književnosti na istom fakultetu. Docentica je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je nositeljica različitih kolegija iz područja starije i novije hrvatske književnosti, svjetske književnosti te dječje književnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi