Knjigu, objavljenu u izdanju Naklade Ljevak, Dragičević je predstavila u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF), a o njoj je uvodno u Muzeju za umjetnost i obrt govorio urednik Kristijan Vujičić.

Rekao je kako je riječ o spoju pravog publicističkog dragulja i osobnog svjedočanstva o jednome vremenu iz pera iskusne nagrađivane novinarke vanjske politike.

'Ta knjiga, kako sama autorica ističe u uvodu, nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza, već malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas opisane kroz događaje i procese kojima je osobno svjedočila', rekao je Vujičić.

Dragičević se u knjizi hvata u koštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima.

'Način na koji autorica povezuje fiktivno i činjenično, subjektivno i objektivno plijeni pozornost od prve do zadnje stranice', ocijenio je Vujičić.

Ivana Dragičević (1975.) istaknuta je novinarka vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije Horizonti i projekta Anima Hotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta.

Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva 'Marija Jurić Zagorka' za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a 'Joško Martinović' za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.

Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Bašarom al Asadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi 'Nejednaki' pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi.

Dobar novinar mora biti i dobar čovjek

Novinarka Mirjana Rakić kazala je kako je ta knjiga jedno osobno putovanje svijetom koje sadrži puno elemenata silno bitnih da bi se taj svijet mogao razumjeti, 'da shvatimo da se oko nas događaju neki procesi u kojima mi tek rubno živimo, a trebali bismo se što prije uključiti u njih'.

Posebno se osvrnula na posljednji dio knjige, u kojemu Dragičević govori o ulozi intelektualaca, i to 'ne samo mislilaca po profesiji, ukazujući na nužnost aktiviranja onih koji imaju što reći, i koji mogu nešto reći u jednom društvu'

Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.

O knjizi je govorio i dugogodišnji urednik na HRT-u Dragan Nikolić, koji je ocijenio kako je riječ o odličnoj i pitkoj knjizi koja bi se mogla nazvati i generacijskim romanom u smislu da Dragičević pripada generaciji novinara za koje je novinarstvo poziv, zvanje, koji uvijek sve propituju, i uvijek, u slučaju televizijskih novinara, 'traže kadar više, sugovornika više'.

 Dragičević je zahvalila svima koji su pridonijeli da  knjiga ugleda svjetlo dana. 'To je prije svega knjiga o ljudima i mom pogledu na svijet koji je prije i iznad svega humanistički. Odrastala sam u otvorenom okruženju gdje se cijenila otvorenost prema svakoj vrsti rasprave', rekla je.

'Žao mi je što se u ovome društvu marginaliziraju ljudi koji bi trebali biti u njegovu središtu. Žao mi je što smo provincija. Jesmo mala zemlja na granici, ali i dalje mislim i vjerujem da sa svim onim što imamo i što možemo kreirati možemo biti faktor', objasnila je Dragičević motive za pisanje te knjige.