BOŽIĆNI SPECIJAL ZRINKE PAVLIĆ

Nikad snimljeni hrvatski božićni specijali: Čudo na Bačvicama i HGSS Božićnjak

  • 26.12.2023 u 16:01

  • Bionic
    Reading

    Zašto mi nemamo božićne filmske klasike koji se repriziraju svakog prosinca dok publika koluta očima, ali ipak gleda? Evo nekih prijedloga pa ako netko ima kreativnih ambicija i produkcijskih mogućnosti, samo naprijed!

    Zašto nitko nikad nije snimio hrvatski 'Divan život'? OK, možda za primjer nisam odabrala pravi film. Domaći se film velikim svojim dijelom razvijao u doba socijalizma, a priča o Georgeu Baileyju oda je malograđanskom blaženstvu koje cvate čak i u okrutnom kapitalizmu. No mogli smo već u socijalizmu možda proizvesti neku blagdansku filmčinu koja bi pokazala snagu radništva koje se opire socijalizmu, na primjer. Bila je ona epizoda 'Malog mista', 'Borbena polnoćka', u kojoj se cijelo vrijeme bore sile Božića, polnoćke i bakalara protiv sila napretka, svijetle komunističke budućnosti i režimskog kadra.

    Na kraju zaljubljeni pijevac s krova sruši crijep koji padne na glavu mjesnom župniku. Uspjelo je time 'Malo misto' u nečemu nevjerojatnom i predivnom - čudo je da je ta epizoda uopće prikazana u ono doba - jer nije antibožićne, komunističke aktere prikazala ni u najboljem ni u najpametnijem svjetlu, a nije epizoda baš podobna ni za današnju domovinu Hrvatsku, jer ništa bolje nije prikazala ni katoličku čeljad koja slavi Božić. Trebalo je krenuti s takvom idejom.

    Evo, na primjer, u suvremenom trenutku idealno bi bilo snimiti neki film koji bi se odvijao na 'jednom od najljepših europskih Advenata', onom zagrebačkom. Idealno mjesto radnje za još jedan nastavak priče o Grinču, koji, kao što nitko ne shvaća, nije mrzio Božić, nego konzumeristički i šljašteći način na koji ga ljudi slave.

    'KAKO JE GRINCH UKRAO ADVENT'

    U filmu bi reformirani Grinch, koji je na kraju knjige i filma s naraslim srcem prihvatio Božić, stigao na Advent u Zagrebu. Radost Božića već bi mu malo splasnula nakon što bi kružio autom širim centrom grada, ne nalazeći parking čak ni u Trnju, ali to bi još nekako zaboravio kad bi mu u očima zasjale tisuće električnih svjećica na Zrinjevcu. No kad bi mu po treći put natočili šalicu kuhanog vina koja bi se sastojala od 1,5 dl vode, 0,2 dl vina, 12 metričkih tona šećera i začinske mješavine čiji sastav krši barem pet direktiva EU o sigurnosti prehrambenih proizvoda, Grinch bi, želuca načetog gastritisom, već malo šviknuo. Kada bi mu pak naplatili 5 eura za stvrdnuti komad masti nazvan kobasicom i 15 eura za kartonsku zdjelicu raspadnute sarme koju bi nazvali 'dekonstrukcijom', već bi ženi i djeci zarežao: 'Idemo doma dok ne pogrincham do balčaka'.

    No Grincheva familija bi ga vukla dalje - pa daj, nemoj, pa nismo još bili u ledenom parku, hoću fritule, navodno je fora pred Esplanadom - i on bi se dao navući. No nakon što bi u pretijesnim klizaljkama (jer nisu imali njegov broj na iznajmljivanju) pao na ledu jer bi ga neodgojeni tinejdžeri namjerno gurkali, a redari se tome samo smijali, nakon što bi se kod Esplanade gužvao s petsto milijuna arogantnih šminkera koji bi mu odmjeravali outfit i nakon što bi na Trgu poderao glasnice nastojeći komunicirati s familijom preko neprekidne deračine zabavljača na razglasu, Grinch bi puk'o ko kokica, u sekundi svojim čarobnim moćima razmontirao cijeli Advent i sakrio ga u nekoliko razrušenih štala onkraj Kašine. Ostatak filma posebne bi postrojbe i uplakana djeca tražile Grincha i svoj izgubljeni Božić. Ne jamčim sretan kraj.

    BOŽIĆNE ISTRAGE INSPEKTORA PRILIKE

    S božićnim bi se zagonetkama mogao baviti i koji inspektor iz hrvatskih krimi-serija. Evo, recimo, inspektor Prilika-Čens (obvezatni Aleksandar Cvjetković) u božićnom bi se specijalu suprotstavio međunarodnoj zločinačkoj mreži Djeda Mrazova koja bi zloupotrebljavala svoje posebne moći oblijetanja zemaljske kugle saonicama u 24 sata za neku opako švercačinu droge, oružja i ljudi. U tome bi mu mogli pomoći i inspektori Ivan Primorac, Leon Lučić i inspektorica Anja Morić iz krim tima 2, ali oni bi mogli imati i svoj specijal, gdje bi hvatali odbjeglog suradnika Djeda Mraza, alkoholičara crvenog nosa pod imenom Rudolf Pintarić, koji bi krenuo u pljačkaški pohod vrednijih poklona (igraće konzole, pametni telefoni, markirana odjeća i tenisice) pod jelkama diljem regije, a onda se oko toga pobio s drugim jatakom koji je krenuo u sličnu misiju - Nikolinim Krampusom.

    UMRITE, MUŠKI!

    Akcijski božićni spektakl 'Umrite, muški!' odvijao bi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, kamo bi inspektorica splitske policije, Đana Mekelenić stigla na blagdanski domjenak velike firme svojeg supruga, s kojim je u klimavim odnosima pa dolaskom na domjenak nastoji to popraviti. Dok bi se Đana gubila po labirintskim hodnicima, stubištima i toboganima MSU-a, nastojeći pronaći domjenak, zgradu bi zauzela radikalna feministička organizacija 'Umrite, muški!' koja bi sve goste domjenka zadržala kao taoce. Voditeljica skupine, Hana Grubišić, ko fol je sve to zakuhala zbog feminizma, ali zapravo je bacila oko na jedno neprocjenjivo djelo suvremene hrvatske umjetnosti izloženo u MSU-u, ali Đana to sve skuži, sprži radikalke, spasi taoce, sačuva umjetnost i spasi Božić!

    ČUDO NA BAČVICAMA I HGSS-BOŽIĆNJAK

    U specijalu serije 'Gora' planinski bi spašavatelji skidali Djeda Božićnjaka sa stijene na koju je zapeo kraj Male Kapele kad su pijani sobovi zavrludali s putanje, a usput bi svaki od njih (spašavatelja, ne sobova) imao obiteljska i osobna previranja glede božića, djetinjstva, poklona, trauma i planina, a u božićnom filmu 'Čudo na Bačvicama' tajanstveni bi neznanac, došavši niotkuda, sve pobijedio u piciginu. Ispostavilo se da je neznanac izvjesni Joshua, židov iz Palestine koji obilaskom božićnih tradicija diljem svijeta pokušava svijet upozoriti na pravi smisao Božića - mir, ljubav, borbu protiv zla i prestanak svih ratova. Svi bi se piciginaši zbog Joshue zagledali u svoja srca i postali bolji ljudi, što bi bilo pravo čudo jer bi ih film prije toga prikazao kao totalne bedake.

    Ideja je, dakle, bezbroj, a domaćih božićnih filmskih klasika malo. Što se čeka? Nitko ne želi svake godine u ovo doba zaraditi još malo od prava na prikazivanje?

    Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.