Umjetna inteligencija nije zaobišla ni muzeje; mijenja, naime, način na koji posjetitelji doživljavaju umjetnost i kulturnu baštinu. Jedni u AI-u vide priliku za privlačenje nove publike i nove izvore prihoda, no drugi upozoravaju da bi tehnologija mogla narušiti vjerodostojnost muzeja kao čuvara znanja
Muzeji diljem svijeta sve češće eksperimentiraju umjetnom inteligencijom da bi privukli posjetitelje, poboljšali iskustvo obilaska i pronašli nove izvore financiranja u vrijeme pada posjećenosti i smanjenja javnih sredstava.
Jedan od primjera dolazi iz londonskog muzeja Leighton House, u kojem posjetitelji skeniranjem QR koda mogu razgovarati s AI verzijom nekadašnjeg vlasnika kuće, viktorijanskog slikara Frederica, lorda Leightona. Virtualni Leighton pripovijeda o svojim putovanjima na Bliski istok i objašnjava kako je prikupljao pločice kojima je uređena poznata Arapska dvorana muzeja, piše Financial Times.
Takvi projekti postaju sve češći. Njujorški Metropolitan razvio je tako chatbota koji posjetiteljima omogućuje razgovor s američkom pripadnicom visokog društva Natalie Potter, a Dali Museum nudi virtualnu verziju Salvadora Dalija koja 'oživljava' putem njegova prepoznatljivog telefona u obliku jastoga. Nedavno je i američki predsjednik Donald Trump tijekom posjeta predsjedničkoj knjižnici u Sjevernoj Dakoti razgovarao s AI verzijom predsjednika Theodorea Roosevelta.
vezane vijesti
Muzeji traže novu publiku
Razlog sve većeg interesa za umjetnu inteligenciju nije samo tehnološka znatiželja jer se muzeji suočavaju s padom broja posjetitelja, osobito među mladima, manjim javnim financiranjem i sve težim pronalaženjem privatnih donatora.
Podaci pokazuju da je u nacionalnim muzejima u Engleskoj broj posjetitelja mlađih od 16 godina tijekom 2024./2025. pao za deset posto, a broj prodanih ulaznica u onih 100 najposjećenijih na svijetu i dalje je oko 13 posto manji nego prije pandemije.
Stručnjaci smatraju da mlađe generacije lakše prihvaćaju razgovor s chatbotom nego čitanje klasičnih tekstualnih opisa uz izloške. 'Razgovorna umjetna inteligencija je jezik našeg vremena, možda i budućnosti', smatra András Szántó, savjetnik brojnih muzeja i autor projekta Artlas, AI vodiča kroz muzejske zbirke.
No mnogi muzejski stručnjaci upozoravaju da generativna umjetna inteligencija još nije dovoljno pouzdana za ustanove čija je glavna zadaća prenošenje provjerenog znanja. Anders Sundnes Løvlie sa Sveučilišta u Kopenhagenu upozorava tako da veliki jezični modeli često daju netočne ili pristrane odgovore, ali ih pritom iznose vrlo uvjerljivo.
S time se slaže Nataliya Kosmyna iz MIT Media Laba. 'Ako nijedan čovjek nije napisao, uredio ili odobrio sadržaj, zašto bi on meni, čovjeku, objašnjavao našu zajedničku povijest, umjetnost ili kulturu?' ističe Kosmyna, upozoravajući na opasnost od kulturne homogenizacije i stvaranja generičkog sadržaja.
AI može produžiti boravak u muzeju
S druge strane, Marion Carré, suosnivačica tvrtke Ask Mona, tvrdi da pravilno razvijeni AI sustavi mogu značajno poboljšati iskustvo posjetitelja.
Njezina tvrtka razvija prilagođene AI vodiče za muzeje poput Louvrea i Nacionalnog muzeja lijepih umjetnosti u Québecu. Umjesto odgovora temeljenih na podacima s interneta, modeli koriste isključivo informacije koje odobre muzejski stručnjaci.
Carré navodi da je u muzeju u Québecu prosječno vrijeme koje posjetitelji provedu promatrajući umjetničko djelo povećano s pet sekundi na čak pet minuta.
Ističe i da umjetna inteligencija može prilagoditi objašnjenja djeci, odraslima ili osobama različitog obrazovanja te komunicirati na jeziku koji posjetitelj razumije.
Novi izvor prihoda
Umjetna inteligencija otvara i nove poslovne mogućnosti.
Prirodoslovni muzej u Londonu već godinama razvija svoje AI sustave, a s Victoria and Albert Museumom i Imperial War Museumom sudjeluje u pilot-projektu britanske vlade kojim oni licenciraju svoje visokokvalitetne baze podataka tvrtkama koje razvijaju umjetnu inteligenciju.
Direktor muzeja Doug Gurr smatra da su upravo muzejske zbirke i znanstvene baze podataka vrijedna digitalna imovina koju kulturne ustanove više ne bi smjele besplatno ustupati komercijalnim tvrtkama. Njegov je muzej nedavno licencirao podatke o bioraznolikosti investicijskoj kompaniji BlackRock, a ona ih koristi za razvoj modela za procjenu održivih ulaganja.
Stručnjaci se uglavnom slažu da umjetna inteligencija neće zamijeniti kustose, povjesničare umjetnosti i istraživače, ali bi mogla postati vrijedan alat ako se koristi pažljivo i pod ljudskim nadzorom.
