VELIKAN KINEMATOGRAFIJE

Majstor nenametljivog humora: Podsjećamo na remek-djela češkog oskarovca Jiříja Menzela

07.09.2020 u 11:45

Bionic
Reading

Jedan od protagonista češkog novog vala i najistaknutijih autora u povijesti češke kinematografije, kazališni i filmski redatelj Jiří Menzel, majstor nenametljivog i melankoličnog humora, preminuo je u 82. godini. Podsjećamo na njegove najvažnije radove, među kojima je njegov dugometražni prvijenac 'Strogo kontrolirani vlakovi' iz 1966., za koji je dobio Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma, te 'Selo moje malo', možda i najpopularniji češki film svih vremena, za koji je 1987. također bio nominiran za Oscara

Strogo kontrolirani vlakovi

'Strogo kontrolirani vlakovi' (Ostre sledované vlaky) bio je prvi Menzelov dugometražni igrani film iz 1966., snimljen prema romanu glasovitog češkog pisca Bohumila Hrabala, s kojim je surađivao i u drugim svojim uspjelim ostvarenjima, 'Ševe na žici', 'Striženo-košeno', 'Svečanosti visibaba' i 'Služio sam engleskog kralja'.

Tragikomedija 'Strogo kontrolirani vlakovi', govori o mladiću Milošu koji dobiva posao čuvara na željezničkom kolodvoru na selu tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova djevojka Máša je kondukterka u vlaku koji prolazi jednom dnevno. Da je rat u tijeku, primjećuje se samo po transportu vojske i vojne opreme, inače se ništa posebno ne događa. Miloš ima problema s ranom ejakulacijom i to otežava njegovu vezu s djevojkom, no starija žena iz pokreta otpora mu pomaže. Film je 1967. nagrađen Oscarom za najbolji film s izvanengleskog govornog područja, predstavljajući Menzela kao majstora običnih karaktera koji u jednostavnim situacijama duhovito i nenametljivo propitkuje vječne ljudske teme i probleme.

Selo moje malo

Drugi naslov koji je Menzelu donio nominaciju za Oscara za najbolji film s neengleskog jezičnog područja komedija je 'Selo moje malo' (Vesničko má středisková) iz 1985. Nagradu ipak nije dobio, no film je stekao status jednog od najpoznatijih čeških filmova svih vremena, a bio je i komercijalno najuspješniji izvozni filmski proizvod nekadašnje Čehoslovačke. Priča je smještena u malo češko selo Křečovice, u kojem su svi na neki način povezani s poljoprivrednom zadrugom. Vozač zadružnog kamiona Karel Pávek očinski se brine za svog suvozača s posebnim potrebama Otíka Rákosníka. Na svojim vožnjama često susreću mjesnog liječnika Skružnýja i pomažu mu u njegovim nevoljama s automobilom. Nakon jedne nezgode s kamionom, koju je skrivio Otík, Pávek izgubi strpljenje i traži da mu dodijele drugog suvozača. Otprilike u isto vrijeme u zadrugu stiže pismo praškog poduzeća, u kojem Otíku nude posao i stan u Pragu...

Scenarij ove tople priče o svakodnevnici tipičnog češkog sela iz razdoblja socijalizma je Zdeněk Svěrák, poznat i kao scenarist Oscarom nagrađenog filma 'Kolja'. Mađarski glumac János Bán ulogom bezazlenog Otíka osvojio je nagradu za najboljeg glumca na Filmskom festivalu u Parizu 1987.

Ševe na žici

Izvorno je Menzel 'Ševe na žici' (Skrivánci na niti), gorku komediju o sudbinama ljudi koji su poslani na prisilni rad na staro odlagalište metala, snimio 1970., no film je kao britka kritika tadašnjeg komunističkog režima bio zabranjen za prikazivanje sve do 1990.

Smješten u sparne 1950-e, govori o grupi politički nepodobnih radnika i zatvorenika poslanih na prisilni rad, a među kojima su i žene i djevojke koje su pokušale tajno prebjeći preko granice, takozvane kopečkarke. Svaki od radnika ima neku svoju životnu priču, bivši trgovac Mlíkař, zatim odvjetnik, saksofonist, profesor, kuhar, i drugi, a glavna nit vrti se oko ljubavne priče mlade zatvorenice i mladog radnika koji su zbog nekakvih navodno slučajnih postupaka završili kao kažnjenici. Film je premijerno prikazan 1990. na Berlinskom festivalu te je doživio trijumf i osvojio Zlatnog medvjeda.

Svečanosti visibaba

Još jedan od filmova prema književnom klasiku Bohumila Hrabala, 'Svečanosti visibaba' (Slavnosti sněženek) iz 1984. govori o sporu dvaju lovačkih društava oko ubijenog vepra, kroz koju se oživljava čitava galerija likova iz češke provincije. Scenarij je nastao na temelju Hrabalove zbirke pripovijedaka, zajedničkim naporom pisca i redatelja, a inspiracija mu je Kersk nedaleko od Praga, u kojem je Hrabal godinama imao vikendicu.

U naselju ima više vikendaša nego stanovnika koji se bave poljoprivredom, a sav društveni život odvija se u mjesnoj gostionici. Jednoga dana skupina lovaca ustrijeli vepra, no budući da je potjera za njim počela na području koje pripada jednom lovačkom društvu, a ubijen je u školskoj učionici, na području koje pokriva drugo lovačko društvo, počne natezanje oko toga kome lovina pripada. Lovci se ipak uspiju dogovoriti da podijele vepra na gozbi koju će prirediti u mjesnoj gostionici i na koju će doći članovi obaju društava. Ali čak ni hrana i piće ne uspijevaju smiriti strasti i ublažiti neslaganje te postoji opasnost da se gozba pretvori u tučnjavu...

Striženo-košeno

Temeljena na Hrabalovoj pripovijetki objavljenoj 1976., prvoj u nizu kojima je pisac opisao Nymburk, gradić u kojemu je proveo djetinjstvo, film 'Striženo, košeno' (Postrižiny) izašao je 1980. U središtu događanja je Maryška, vesela, dinamična i lakomislena mlada žena koju njezin ozbiljni muž Francin, upravitelj pivovare, uzaludno pokušava obuzdati. Kad k njima dođe Francinov brat Pepin, u kratki posjet koji će potrajati nekoliko desetljeća, Maryška u njemu pronalazi zanimljivog sugovornika i partnera za razne ludorije, među kojima je i penjanje na dimnjak pivovare. A kad u gradić stigne prvi radio, Maryška zaključuje da je došlo vrijeme za skraćivanje suknje i kose...

Vikendica u šumi

Ponovno po scenariju Zdenĕka Svĕráka, 'Vikendica u šumi' (Na samote u lesa) iz 1976. govori o komičnim dogodovštinama gradske obitelji koja se susreće sa seoskim načinom života.

Gospodin Lavička, gospođa Lavičková, njihova kći Zuzana i sin Petr odlaze iz bučnog Praga posjetiti prijatelje koji su kupili stari seoski mlin i preuredili ga u vikendicu. I sami požele kupiti seosku kuću u kojoj bi mogli provoditi vikende i godišnji odmor. Budući da trenutačno nema kuća na prodaju, ostali vikendaši savjetuju im da unajme sobu kod starog Komáreka, koji živi sam. Dogovor je da će Komárek prvo prodati kravu i ostale životinje, obitelji Lavička prodati kuću i odseliti se sinu u Slovačku. Lavičkovi dolaze na odmor i upoznaju čari seoskog života...

  • +3
Jiří Menzel Izvor: Profimedia / Autor: Jiří Hadač / CNC / Profimedia

Biografija Jiříja Menzela

Jiří Menzel rođen je u Pragu 1938. te je diplomirao režiju na praškoj filmskoj školi FAMU 1962. Najprije se zapošljava u kazalištu, kojim se usporedno bavi tijekom cijele karijere, a u više je navrata režirao i u Hrvatskoj, među ostalima, 'Nemoćnik u pameti' i 'Budala za večeru' u zagrebačkom kazalištu Komediji. Na Dubrovačkim ljetnim igrama 80-ih postavio je 'Hamleta', a 1990. u Teatru ITD režirao je s Ivicom Boban Machiavellijevu 'Mandragolu'.

Filmom se počeo baviti 1965., režirajući po jednu epizodu u omnibusima 'Zločini u djevojačkoj školi' i 'Biseri na dnu', a već se cjelovečernjim prvijencem 'Strogo kontrolirani vlakovi' afirmira kao jedan od vodećih autora zlatnog doba češkog filma 1960-ih. Potvrđuje se i komedijom 'Hirovito ljeto', za koju je 1968. u Karlovym Varyma osvojio glavnu nagradu, a međunarodni ugled potvrđuje 'Vikendicom u šumi', koja najavljuje ono što će dominirati u njegovu opusu: pretvaranje 'beznačajnih', svakodnevnih tema u realistične komedije situacije i karaktera. Među posljednjim filmovima mu je 'Služio sam engleskog kralja' iz 2006., ponovno adaptacija Hrabala, o mladom provincijskom konobaru koji želi postati milijunaš.

Menzel je nastupao i kao glumac, među ostalim u vlastitim filmovima, poput 'Hirovitog ljeta', zbog kojega je naučio hodati na žici, te u filmovima V. Chytilove, Gyule Maára, Ewalda Schorma, a u Hrvatskoj u filmu 'Potonulo groblje' (2002.) M. Jurana.