U Teheranu se nakon tri mjeseca rata protiv SAD-a i Izraela ponovno održavaju koncerti, a jedan od najzapaženijih povrataka bio je nastup iranskog rock-glazbenika i podcastera Ramina Seyed-Emamija, poznatog pod umjetničkim imenom King Raam. Financial Times piše da je Raam ovoga mjeseca nastupio pred ispunjenom dvoranom u Teheranu, nakon gotovo osam godina izbivanja iz domovine.

Njegov povratak iznenadio je mnoge jer je riječ o umjetniku koji je godinama otvoreno kritizirao Islamsku Republiku. Posebnu težinu ima i njegova obiteljska priča: njegov otac, iransko-kanadski ekolog Kavous Seyed-Emami, preminuo je 2018. u zatvoru Evin dok je bio suočen s optužbama za špijunažu. Raam je godinama osporavao službenu verziju prema kojoj je njegov otac počinio samoubojstvo.

Povratak King Raama samo je jedan od znakova promjene atmosfere u iranskim gradovima. Prema pisanju FT-a, vlasti su posljednjih tjedana dopustile više kulturnih događaja, živu glazbu u kafićima i slobodnije okupljanje mladih. U Teheranu se mogu vidjeti ulični glazbenici, mješovita društva i žene bez hidžaba, dok su se u javnom prostoru pojavili prizori koji su donedavno bili gotovo nezamislivi.

Sličnu raspravu izazvao je i nastup pjevača Gheysara, koji je desetljećima živio u Los Angelesu. Iran International navodi da je njegov nastup na vjerskoj proslavi u središtu Teherana potaknuo raspravu o mogućem povratku umjetnika iz egzila, osobito zato što je ranije u SAD-u snimao spotove s motivima koji su u Iranu tradicionalno bili neprihvatljivi za državne medije.

Društveno popuštanje vidljivo je i u odnosu prema ženama. Iako je nošenje hidžaba u javnosti bilo jedan od simbola poretka uspostavljenog nakon revolucije 1979., provedba tog pravila posljednjih je godina oslabjela, osobito nakon prosvjeda potaknutih smrću Mahse Amini 2022. godine. Radio Slobodna Europa pisao je još 2025. da se iranske ulice mijenjaju jer sve više žena javno odbija nositi hidžab unatoč riziku od kazni.

Dio iranskih dužnosnika sada pokušava tu promjenu prikazati kao znak nacionalnog jedinstva, a ne kao otvoreni izazov vlasti. Predsjednik Masoud Pezeshkian posljednjih je mjeseci govorio da potpora državi i domovini ne mora biti vezana uz konzervativan izgled ili strogo pridržavanje pravila odijevanja. FT navodi da su državni i državi bliski mediji prikazivali i žene bez hidžaba na skupovima potpore Iranu održanima tijekom rata.

Popuštanje dočekano s oprezom

No iza te slike opreznog otvaranja ostaje tvrda represivna politika. Amnesty International objavio je da su iranske vlasti od početka američko-izraelskih napada 28. veljače 2026. proizvoljno uhitile više od 6000 ljudi, među njima prosvjednike, novinare, odvjetnike, borce za ljudska prava, disidente te pripadnike etničkih i vjerskih manjina.

Ista organizacija upozorava da su iranske vlasti nastavile provoditi politički motivirane smrtne kazne nakon, kako navodi Amnesty, nepravednih suđenja. U izvješćima se spominju i zapljene imovine te pritisak na osobe optužene za suradnju sa stranim državama ili pobunu protiv države.

Popuštanje se zato u Teheranu dočekuje s oprezom. Dio mladih pozdravlja slobodnije koncerte, javne nastupe i manje pritiska oko odijevanja, ali se boji da bi takav pristup mogao biti privremen. Vlasti, prema ocjenama analitičara, pokušavaju smanjiti nezadovoljstvo nakon rata, duboke gospodarske krize i višemjesečnog prekida interneta.

Iran je krajem svibnja počeo postupno obnavljati pristup globalnom internetu nakon gotovo tromjesečnog prekida, pokazuju podaci Cloudflarea i ostalih koji prate internetski promet. Prekid je teško pogodio poduzetnike, studente, radnike na daljinu i korisnike društvenih mreža. No i nakon što je pristup internetu ponovno uspostavljen, dio ograničenja ostao je na snazi.