Ideja je da u suradnji s mladim hrvatskim umjetnicima industrijski pogoni tvrtke postanu svojevrsni ulični muzej, s obzirom da oko pogona ima dosta neiskorištenih zgrada kao i raznih željeznih i betonskih konstrukcija koje bi se mogle prenamijeniti i poslužiti umjetnicima kao 'radni materijal'. Tvrtka Genera se između ostalog bavi i proizvodnjom lijekova za životinje, pa su stoga tema prvih radova bile životinje.

Mladi umjetnici dio od 25 Generinih hektara pretvorili su u tvornički muzej skulptura i grafita.

Grafite na tvorničkim zidovima napravio je poznati grafiter Lunar - Slaven Kosanović. Kipovi životinja zajedničko su djelo kiparice Ane Kovačić i mladih umjetnika Romana Pokosa, Marije Koruge, Sretnog Bora (Mario Kolarić), Lunara i Petre Drožđan Kranjčec, koji su kipove oslikali različitim ilustracijama.

Ostvarena i buduća animalistička djela projekta ZooGenArt trajno će sponzorirati domaće i inozemne tvrtke. Prikupljena sredstava bit će uložena u kupnju i obuku pasa vodiča za slabovidne osobe te kupnju i obuku pasa koji će pomoći u terapiji djece s poteškoćama u razvoju.

Marko Smetiško, predsjednik Uprave Genere d. d., opisao nam je kako je došlo do pokretanja projekta.

'Već neko vrijeme razmišljali smo kako povezati naše poslovanje, a to je proizvodnja lijekova za životinje s umjetnošću, a pritom pomoći onima kojima je to potrebno i vratiti nešto društvu u kojem živimo i radimo. Željeli smo barem malo dati vjetar u leđa mladim umjetnicima. Projekt je dugoročnog karaktera, a ovo je tek prva faza. Nadamo se da ćemo u budućnosti uključiti mnoge nove mlade umjetnike te da će ZooGenArt u Hrvatskoj postati prepoznatljiv projekt. Ovu lokaciju, kroz neko vrijeme, vidim kao svojevrsni tvornički muzej koji će biti dostupan široj publici', kazao je Smetiško, a sami umjetnici opisali su nam kako je izgledao proces rada na novom projektu.

'Ovo je moj prvi veći kiparski posao što je cijelom projektu u mojim očima dalo izazovnu i uzbudljivu dimenziju. Mislila sam da životinje moraju biti simpatične kako bi što više privukle prolaznike. Trebalo je iz svake životinje izvući ono po čemu je karakteristična i to malo naglasiti', objasnila je mlada kiparica Ana Kovačić.

'Veliki sam ljubitelj životinja te mi je tematika životinjskog svijeta bliska, a uz to privukla me potpuna sloboda u oslikavanju koju su mi u ovom projektu ponudili. Kao i svakog umjetnika, iznimno me privlači pojam eksperimenta, što ovaj projekt jest', kazao je umjetnik Roman Pokos, a njegova kolegu Lunara, jednog od pionira grafita u Zagrebu, upitali smo što ga ja najviše inspiriralo.

'Životinje me prate cijeli život: oduvijek sam imao mačke, pse, hrčke, zamorce, kuniće i malo manje uobičajene patke i vjeverice. Trenutačno imam velikog mačka, a djevojka ima dvije mačke i psa, tako da smo u stalnoj interakciji sa životinjskim svijetom. Kod životinja me inspiriraju razne stvari, od boje i strukture kože i krzna odnosno perja do pogleda, nekih karakterističnih reakcija i ponašanja uopće.

Ovdje su pijetao kao dominantna pojava u kokošinjcu, s pretjeranom količinom boja u perju i pomalo bahatim stavom i pilić, pretjerano velik i mrk, smješten na granu, gdje ga se inače rijetko kad može sresti. Biotopi su mi također interesantni, njih volim reducirati, gradbeni element, primjerice list, iskoristiti za ritmičnost slike, ponavljajući ga po formatu', objašnjava Lunar dok Sretan Bor pijetla smješta u njegov prirodni ambijent.

'Namjera mi je bila oslikati pijetla na način da on bude svojevrsna refleksija svog seoskog ambijenta; okružen zemljom lišćem i nebom. Na taj način on je sa sobom ponio u novi dom djelić onoga što ga uvelike karakterizira, a to je njegovo seosko dvorište.'

Kako je tekao proces oslikavanja životinja, objasnile su umjetnice Marija Koruga i Petra Drožđan Kranjčec.

'Životinje su oslikane na temelju dugo razrađivanog kompjutorskog kolaža koji je nastao transformacijom segmenata mojih prethodnih radova u novu cjelinu. To su segmenti iz slika tematski vezanih za doživljaj vlastitog obiteljskog nasljeđa, hrvatskog književnog i likovnog folklora. Književni motivi su preuzeti iz priča Ivane Brlić Mažuranić, a likovni sa starih obiteljskih fotografija, apstrahiranih motiva ličkih i moslavačkih narodnih nošnji. Spoj triju medija, slikarstva, digitalne obrade slike i skulpture, otvorio mi je mogućnosti novog likovnog promišljanja tih meni dragih tema', kazala nam je Koruga

'Skulpture sam oslikala različitim uzorcima sa svojih ilustracija, prenijela sam ih u trodimenzionalni svijet te im, koristeći se primarno crnom i bijelom, uz dodatak boja, dala potpuno drugačije značenje. Inspiraciju pronalazim kako u ljudima, tako i u životinjama, postavljenim u različite situacije', zaključila je Petra Droždan Kranjčec