VELIKI GLUMAC

Josip Pejaković sahranjen s petokrakom ispred lijesa, na sprovod došli brojni poznati Bosanci

23.07.2025 u 17:16

Bionic
Reading

Četiri dana nakon što je preminuo u 79. godini života, bosanskohercegovački glumac Josip Pejaković sahranjen je u srijedu na sarajevskom groblju Bare, a sprovod je uveličao veliki broj slavnih osoba iz javnog života u BiH

Kako javlja Radio Sarajevo, među okupljenima bili su pjevači Dino Merlin i Hanka Paldum, voditelj Bakir Hadžiomerović, gradonačelnik Samir Avdić, redatelj Ademir Kenović, operni umjetnik Ivica Šarić, fratar Mirko Majdandžić i mnogi drugi koji nisu skrivali tugu zbog odlaska čovjeka koji je godinama svjedočio o duši ove zemlje kroz umjetnost.

Pejakovićeva supruga Vesna Mašić održala je emotivan govor na sprovodu, a ispred lijesa je nošena drvena ploča na kojoj je bilo ugravirano ime pokojnika te uz njega zvijezda petokraka. Pejaković, poznato je, nikad se nije pomirio s raspadom Jugoslavije.

Članovi Pejakovićeve obitelji objavili su poziv na posljednji ispraćaj Josipu, rekavši da je "negdje otišao", te da će se okupljenima "osmijehnuti" posljednji put prije nego što se potpuno izgubi na Barama.

Sprovod Josipa Pejakovića
  • Sprovod Josipa Pejakovića
  • Sprovod Josipa Pejakovića
  • Sprovod Josipa Pejakovića
  • Sprovod Josipa Pejakovića
  • Sprovod Josipa Pejakovića
    +12
Sprovod Josipa Pejakovića Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut/PIXSELL

Poznat kao izniman glumac, pisac i kroničar naroda, Pejaković je svojim djelom duboko obilježio bosanskohercegovačko društvo. kulturna scena. Bio je mnogo više od glumca. Bio je moralni kompas, autentični kroničar vremena i borac za ono u što je vjerovao. Njegove riječi mogle su biti oštre, ali nikada zlonamjerne - bile su vapaj čovjeka koji je duboko volio svoj narod i zemlju, podsjeća Radio Sarajevo.

U Narodnom kazalištu u Sarajevu ostvario je preko 50 premijernih uloga, u filmovima Ljudski faktor, Kuća pored puta i desetak monodrama. Značajne uloge ostvario je u predstavama: "Za kim zvona zvone", "Kuća žalosti", "Trešnja", "Braća Karamazovi", "Tri sestre", "Woyczek", "Sprovod u Terezinemburgu", "Veliki vezir", "Hasanaginica", "Principe Gavrilo", "Omer-paša Latas", "Julije Cezar", "Vragovi od pistacija", "Kralj Lear", "Legenda o Ali-paši", "Dugo putovanje u noć", "Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna", "Divlje meso" i brojne druge.