ZAHODSKI HALL OF FAME

Ove stvari o zahodima sigurno niste znali

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 01.12.2011 09:49
  • Objavljeno 01.12.2011 u 09:00
WC za strance na polo utakmici u Mongoliji

WC za strance na polo utakmici u Mongoliji

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Marko Jurinec/Goran Jakus/Press Association/Sipa Press

Europljani u prosjeku godišnje troše kilometar toaletnog papira, a svakim puštanjem vode u zahodu troše 42 litre vode, što je u prosjeku dnevna potreba ljudi u nerazvijenim zemljama. Nužnici su zastarjeli izum 19. stoljeća, tvrde u Zakladi Billa i Melinde Gates, zbog čega su nedavno raspisali natječaj za 'Novi nužnik', koji neće biti spojen ni na kanalizaciju, ni na vodu, ni na struju, a bit će jeftin

Koliko dnevno provedete vremena na onom posvećenom mjestu gdje i car ide pješke? Nešto više od dvadeset minuta, tvrde Nijemci, osam minuta više nego što ti naši europski prijatelji dnevno razgovaraju sa svojim bračnim partnerima.

Jeste li znali da Europljani u prosjeku godišnje potroše kilometar toaletnog papira, ne računajući navijače madridskog Atletica koji svoje ljubimce na stadionu pozdravljaju vatrenim odmotavanjem zahodskih rola. Ako vam je zahodska školjka progutala mobitel, jer ste ga nesmotreno strpali u stražnji džep hlača, tješite se podatkom da u Velikoj Britaniji 850.000 mobitela zbog toga završi u kanalizaciji.

Kad puštate vodu nakon završenog obreda, vjerojatno niste svjesni da Europljani time u prosjeku troše 42 litre i da jednim odlaskom na toalet potroše onoliko vode koliko iznosi dnevna potreba ljudi u nerazvijenim zemljama. Štoviše, njemačka organizacija za zaštitu okoliša BUND tvrdi da čak trećina pitke vode ode u kanalizaciju.

Da nije bilo 19. studenoga, Svjetskog dana zahoda i Svjetskog samita toaleta, koji se ove godine održao u kineskom gradu Hainanu (da, imamo i sastanak na vrhu na temu zahoda!) malo bi se tko u medijima sjetio ovakvih pričica i brojki o onome što je vječni dio naše svakodnevice. A u Hrvatskoj se toga sjetimo samo kada se na montažne zahode na tramvajskom okretištu Dubec, zahode na odmorištu Mosor i dubrovački javni WC spiska ukupno čak pet i pol milijuna kuna.

Bijela keramička školjka, vodokotlić, uredan odvod u kanalizaciju, dezodoransi i troslojni papir s mirisom lavande... Jeste li svjesni da 2,6 milijardi ljudi ili 40 posto stanovništva ne dijeli s vama tu privilegiju? Posljedice 'pražnjenja u divljini' fatalne su po zdravlje, jer samo u Africi zbog nedostatka higijene i zagađene vode svakog sata umire 115 ljudi, uglavnom djece, upozorava Svjetska organizacija zahoda (WTO) sa sjedištem u Singapuru.

Marko Jurinec/Goran Jakus/Press Association/Sipa Press

Marko Jurinec/Goran Jakus/Press Association/Sipa Press

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Marko Jurinec/Goran Jakus/Press Association/Sipa Press

Ta neprofitna organizacija, koju je osnovao bivši singapurski građevinar Jack Sim (i danas joj je na čelu), počela je prije deset godina obilježavati Dan zahoda, ali ne samo zato da svrati pozornost na goruće probleme Trećeg svijeta, nego da tu malu prostoriju intimnog olakšanja propagira kao vrhunski doseg naše civilizacije, u estetskom i funkcionalnom smislu, kao potrebu za boljim dizajnom, novim konstrukcijskim rješenjima, racionalnijim korištenjem vode i sanacijom fekalija u razvijenim zemljama, koja će manje zagađivati okoliš.

Dan se obično obilježava izdavanjem prigodnih publikacija, humorom poput 'Ovdje su se i najhrabriji ukakali' i izborom najljepšeg toaleta, poput onoga u SAD-u, gdje je na web stranici bestrestroom.com ove godine u zahodski Hall of Fame uvršten onaj u prirodoslovnom muzeju Field u Chicagu. Ali iza prigodnog humora krije se vrlo ozbiljan problem kako i što s hrpicom fekalija koje dnevno istovari sedam milijardi Zemljana, pa nije čudo što se nekada anonimni singapurski građevinar Jack Sim 2008. prometnuo u jednog od 'heroja zaštite okoliša' magazina Time.

Već 2009. Simova je organizacija brojala 190 članova iz 56 zemalja, a na njezin poticaj 2005. u Singapuru je otvoren i Svjetski zahodski koledž, mjesto gdje se obrazuju stručnjaci za sanitarne uređaje, higijenu i zaštitu okoliša, pokretna obrazovna institucija, koja seli po potrebi.

Marko Jurinec/Goran Jakus/Press Association/Sipa Press

Marko Jurinec/Goran Jakus/Press Association/Sipa Press

Izvor: Promo fotografije / Autor: AMERICA'S BEST RESTROOM

Danas je teško zamisliti civiliziranu kuću bez nužnika i civilizaciju kada je Versailles imao 2.000 soba, a nijednog zahoda. NASA je, otkupivši tehničko rješenje od Rusa, potrošila 14 milijuna eura da na međunarodnoj svemirskoj stanici ISS riješi problem 'odlaska na stranu' astronauta, a sustav je čak urin prerađivao u pitku vodu. Nešto skromnije od NASA-e bile su Hrvatske autoceste koje su nedavno na zahode na odmorištu Mosor spiskale pola milijuna eura, iako je urin ostao urin.

U islamskim zemljama koriste se čučavci, a u nekim dijelovima Srednjeg istoka zahodi u džamijama rezervirani su samo za muškarce, također i u restoranima, a prvi nužnik na javnom mjestu za žene u Iraku otvoren je tek 2006. u gradu Arbil.

U Kini u javnim zahodima očekuju da sami donesete toaletni papir, a zabrinuti zbog njegova golemog utroška pokušavaju pronaći način kako da ga načine od slame i ostataka šećerne trske. U Japanu pak smanjuju golemi utrošak vode instaliranjem u ženske zahode uređaje marke Otohime, nazvane prema istoimenoj princezi, kćeri mitskog boga mora Ryuina. Naime, budući da su stidljive Japanke vrlo osjetljive na neugodne zvukove tijekom olakšanja, puštaju vodu da zabašure buku, pa se umjesto toga automatski uključuje 'bučna princeza' imitirajući huku slapova.

Na zahodu se može postići i svjetski rekord što je dokazao njemački snagator Thomas Teige razbivši glavom 50 poklopaca na zahodskim školjkama u 60 sekundi.

Toliko o nužniku oko globusa, a u SAD-u su u Zakladi Billa i Melinde Gates zaključili da je današnji zahod izum 19. stoljeća, koji više ne zadovoljava potrebe velikog dijela stanovništva te otvorili natječaj za 'Novi nužnik' stavivši znanstvenicima s osam sveučilišta u zadatak da osmisle model koji neće biti spojen ni na kanalizaciju, ni na vodu, ni na struju, a bit će jeftin. Jedno od pobjedničkih rješenja možda je baš solarni WC profesora ekologije Michaela Hoffmana s Kalifornijskog instituta za tehnologiju, za čiji je razvoj dobio 400.000 dolara. Ili onaj sa švicarskog instituta Eawag, koji obrađuje urin i reciklira ga u gnojivo. U svakom slučaju, i majstor softvera uključio se u svjetsku misiju izrade učinkovita mjesta na kojem provedemo 120 sati godišnje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi