Nakon optužbi da emitira štetne tvari u okoliš, krematorij u u švedskom gradu Halmstadu odlučio je iskupiti se jedinstvenim prijedlogom. Čemu ulagati ogromne novce u sustave za rashlađivanje štetnog dima prije nego što se pusti u atmosferu, kad se vrućinom od spaljivanja leševa mogu zagrijavati okolna naselja?

'Za početak ćemo na taj način grijati naše prostore, no nadam se da uskoro slijedi povezivanje s lokalnom toplinskom mrežom', izjavio je direktor groblja u Halmstadu Lennart Andersson

Kada se kremira tijelo, oslobađaju se mnogi otrovni plinovi, između ostalog, i zbog plombi koje - kada se se rastale na 1.500 stupnjeva Celzijusa - ispuštaju živu. Prije nego što izađe kroz dimnjak, dim spaljenih leševa morao bi se ohladiti na 150 stupnjeva ne bi li se izbjegle štetne posljedice po okoliš. Spajanjem na toplinsku mrežu većina energije bi se preusmjerila na zagrijavanje susjedstva, te bi trošak materijala potrebnih za hlađenje, ponajprije vode, bio sveden na minimum.

'Naravno da prijedlog podiže mnoga etička pitanja, ali što se nas tiče, to je ekološka ideja', objasnio je Andersson, dodajući da neće biti nikakve razlike u pepelu.

Ako im uspije u prenamjeni oslobođene topline u zagrijavanju vlastitih prostorija, čelništvo grada spremno je prihvatiti njihov prijedlog za zagrijavanje obližnjih četvrti. Solidarnost Šveđana očito se nastavlja i posthumno pod devizom 'počivali u miru i grijali nam sobe'.