RODITELJI ŽELE ORIGINALNOST

Biste li nazvali dijete Jabuka ili Pilot Inspektor?

  • Autor: A. S./LiveScience
  • Zadnja izmjena 26.02.2010 15:32
  • Objavljeno 26.02.2010 u 15:32
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Poznate osobe nisu jedine koje daju neobična imena svojoj djeci, ali u tome svakako prednjače. Tendencija odabira imena kao što su Apple (jabuka), Sunday Rose (nedjeljna ruža), Honor Marie (časna Marija) i Pilot Inspektor, prema nekim istraživanjima, pokazuje roditeljsku želju za isticanjem individualnosti djeteta

U usporedbi s prošlim desetljećima, roditelji sve češće biraju bizarna imena za svoje potomke, a novo istraživanje pokazuje da je razlog tome naglasak na individualnosti i jedinstvenosti koju priželjkuju djeci. Suri, Jemajesty, Bronx Mowgli, Zuma Nesta Rock neka su od imena s popisa poznate djece, ali ni drugi roditelji ne zaostaju u inventivnosti. Svoje bebe nazivaju prema markama automobila, likovima iz crtića, kvartovima, mitološkim bićima i koječemu drugome, čini se sve u nadi da će se kako imenom, tako i osobnošću njihovo dijete istaknuti u gomili.

Radi se o fenomenu koji su istražili američki psiholozi i znanstvenici analizirajući 325 milijuna imena beba registriranih u Socijalnoj službi SAD-a između 1880. i 2007. godine. Uz veća ili manja odstupanja, krivulja što pokazuje sklonost prema tradicionalnim imenima nalazi se u opadanju. Sve se češće biraju neobična imena.

Kako Hrvati biraju imena?

Statistika pokazuje da su Hrvati još uvijek skloni davati tradicionalna imena. Premda su najpopularnija imena u 2009. godini bila Lana, Petra, Ema, Sara, Ana i Lucija za curice te Luka, Ivan, Marko, Filip, Petar i Karlo za dječake, na igralištima i u parkovima mogu se čuti i neobična imena kao što su Moa, Tara, Kiša, Kiara, Zara, Lav, Mak i druga. Ipak, posljednjih je desetak godina za Hrvatsku karakteristična internacionalizacija imena pa se sve češće odlučuje za imena koja će i stranci lako izgovoriti.

Primjerice, pedesetih godina prošlog stoljeća prosječni prvi razred od tridesetak učenika u SAD-u imao je barem jednog Jamesa, što je u pedesetima bilo vrlo popularno ime. No istraživanje je pokazalo da će se ime Jacob, koje je 2007. godine bilo najpopularnije, 2013. godine u šest razreda pojaviti samo jedanput.

Znanstvenici smatraju da je uzrok ovakvoj promjeni i sklonost neobičnim imenima znak promjene u kulturi od one koja je odobravala i, štoviše, preferirala uklapanje u postojeće okvire i norme do današnje, koja naglašava jedinstvenost i isticanje individue.

Međutim, ako želja za isticanjem ode predaleko, može odvesti do narcisoidnosti, tvrdi Jean Twenge, znanstvenica sa Sveučilišta San Diego. Ondje su proveli istraživanje analizirajući 325 milijuna imena beba registriranih u Socijalnoj službi između 1880. i 2007. godine. Analiza imena od 1880. do danas pokazala je da su roditelji s vremenom sve rjeđe birali popularna imena. Primjerice, krajem 19. i početkom 20. stoljeća oko pet posto beba nosilo je najpopularnija imena, dok je danas taj postotak pao na jedan posto. Oko 40 posto dječaka je krajem 19. stoljeća dobivalo jedno od deset najpopularnijih imena, dok je danas taj postotak pao ispod deset posto. Kod curica je taj postotak pao sa 25 na sedam posto.

Unatoč tendenciji pada broja popularnih imena i općenitom mijenjanju stava prema društvu, istraživanje nije pokazalo konstantnu krivulju. Naime, između 1880. i 1919. manje je ljudi davalo djeci uobičajena imena, dok su između 1920. i 1940. popularna imena korištena više nego prije i poslije. Generacija baby booma (generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata) sa sobom je donijela novine i odbacila tradicionalne vrijednosti, a s tim su se pojavila i neobična imena.

Najveće smanjenje broja uobičajenih i popularnih imena dogodilo se devedesetih godina, rekla je Twenge, a rezultati su ostali isti i kad su znanstvenici uzeli u obzir visok prirast useljenika, posebno iz Južne Amerike, što samo po sebi znači uvećanje broja dotad neobičnih imena.

'Najvjerojatnije objašnjenje jest da su roditelji sve više fokusirani na isticanje djeteta u gomili. Dogodio se općenito kulturološki pomak koji ističe individualnost i jedinstvenost nasuprot uklapanju u gomilu i slušanju pravila', rekla je psihologinja Jean Twenge za LiveScience.

Premda znanstvenica smatra da su pozitivne strane individualnosti manje predrasuda i veća tolerancija prema manjinskim grupama, s tim isto tako treba biti oprezan jer pretjerani individualizam rezultira narcisoidnošću. 'Mislim da postoje indikacije da naša kultura postaje narcisoidna', kaže Twenge.

Pedesetih godina roditelji su pridavali važnost poslušnosti djece, što danas više nije toliko slučaj: 'Roditeljstvo je postalo previše popustljivo i suviše fokusirano na dijete, dok je roditeljima postala odbojna ideja autoritativnih figura.'

Hoće li tendencija davanja neobičnih imena utjecati na osobnost djece, još nije poznato, ali psihologinja se boji da bi to moglo biti povezano: 'Ostaje nam da vidimo vodi li davanje neuobičajenih i bizarnih imena u narcisoidnost kasnije u životu. Ako je to jedinstveno ime dio neke roditeljske filozofije da je njihovo dijete posebno i da se ističe od drugih, onda je to loše, onda to može dovesti do izgradnje pogrešnih osobnih značajki.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi