značajna novost

Zna se kad će se najranije uvesti nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika i matematike. U početku se neće klasično ocjenjivati

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 22.09.2020 22:46
  • Objavljeno 22.09.2020 u 22:46
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Tobias SCHWARZ / AFP

Od sljedeće školske godine, kako planira Ministarstvo obrazovanja, peti i osmi razredi osnovne škole rješavat će univerzalne nacionalne ispite iz matematike i hrvatskog jezika kako bi se utvrdila objektivna kvaliteta njihova znanja, a prema riječima ministra Radovana Fuchsa, ispit za osmi razred mogao bi u idućim godinama prerasti u malu maturu i igrati ključnu ulogu pri upisima u srednju školu

Ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs dao je nalog Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnjoj ustanovi za provedbu državne mature, da pokrene projekt uvođenja i sustavnog provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama, piše Jutarnji list.

Ideja je da se pomoću standardiziranih ispita na razini cijele zemlje kontinuirano, svake godine, provjeravaju objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama, i to u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa, što znači da bi se takvi ispiti provodili u petom i osmom razredu osnovne škole.

Riječ je o dvjema generacijama koje ukupno obuhvaćaju oko 80.000 učenika. Plan je da se u početku provode nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika i matematike, a kao najraniji datum njihove provedbe spominje se proljeće 2022. godine. Takvi ispiti ne bi se vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama (barem u početku), niti bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz nekog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata učenika u ispitivanju u osmom razredu mogli iskoristiti prilikom selekcije učenika za upis u srednje škole.

To su, kako  se doznaje, neki od detalja novooživljenoga, velikog projekta MZO-a i NCVVO-a koji bi, slažu se ministar Fuchs i Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a, Hrvatsku trebale napokon smjestiti među zemlje Europske unije u kojima su nacionalni ispiti odavno dio tradicije obrazovnog sustava.

'Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja, uz Grčku, područje Belgije u kojemu se govori njemačkim jezikom te Bosnu i Hercegovinu, koja nema standardizirane ispite, odnosno nacionalne ispite u osnovnom obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Cilj je takvog testiranja provjera kvalitete sustava, ali tako istovremeno evaluirate učenika, nastavnika, predmet, školu i cijeli sustav te im dajete povratnu informaciju o postignućima u temeljnim znanjima i kompetencijama, a što je još važnije, i o potencijalnim uzrocima dobrih, ali i loših elemenata kako na razini škole tako i regije, pa i cijele zemlje ', objašnjava ministar Radovan Fuchs.

'Primarno su to nacionalni ispiti, a može li se takav princip dignuti na razinu male mature, tek treba vidjeti. Idemo polagano, NCVVO će najprije osmisliti cijeli koncept koji ćemo dati na raspravu stručnjacima te onda pristupiti njegovu uvođenju', poručuje ministar Fuchs.

Podsjetimo i kako je s provedbom nacionalnih ispita NCVVO počeo još 2006., no oni su se sporadično organizirali, a njihovi rezultati, iako trebaju poslužiti za unapređenje sustava, nisu imali prevelik utjecaj ni u kurikularnoj reformi. Centar je imao plan sustavne provedbe za novi ciklus od 2018. do 2022., neka su se probna ispitivanja trebala provesti već ove jeseni, no taj je proces zaustavila pandemija. Sada se u projekt ide odlučnije, poručuju glavni akteri.

'Mala matura i nacionalni ispiti nisu isto, ali naziv ‘mala matura’ upućuje na to da će se, osim uvida u kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava, rezultati učenika na nacionalnim ispitima u osmom razredu moći koristiti i za upis u srednje škole. Mala matura je kao oblik ispitivanja u zemljama Europske unije napušten, danas se koriste isključivo nacionalni ispiti' kaže ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić, piše Jutarnji list.

Treba istaknuti, svjesni su toga i čelni ljudi u obrazovnom sustavu, da dugogodišnja hiperinflacija odlikaša - a prošle je školske godine svaki drugi učenik prošao s odličnim uspjehom - opterećuje sustav, osobito kada govorimo o upisima u srednje škole, gdje su ocjene i uspjeh u osnovnoj školi glavni kriteriji selekcije. Tri zagrebačke srednje škole zbog toga su morale uvesti prijemne ispite, a sada bi nacionalni standardizirani ispiti, kao oblik vanjskog vrednovanja, mogli pomoći da, jednostavno rečeno, učenici koji nisu superodlikaši, ali su izvrsni u glavnim predmetima, imaju veće šanse za upis u srednje škole tog usmjerenja.

Ivana Katavić kaže kako NCVVO tek priprema model nacionalnih ispita, kao i načina na koji će se rezultati iz osmog razreda moći koristiti za upise u srednje škole. No, posve sigurno ti testovi neće biti identični postojećim, klasičnim školskim ispitima provjere znanja ili testovima državne mature, nego će to biti testovi primjene znanja.

Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenama. U petim razredima oni će dati samo uvid u kvalitetu, a rezultati će vjerojatno biti iskazani opisno i neće se uzimati u obzir za upis u srednje škole. U osmim razredima, osim povratne informacije o kvaliteti, dio rezultata moći će se iskoristiti i za selekciju prilikom upisa u srednje škole. Još razmišljamo kako to omogućiti, na primjer, možda ćemo dio rezultata iskazati u postocima, pa će srednja škola u koju se dijete upisuje dobiti informaciju da je učenik ispit iz matematike riješio sa 100-postotnom ili 50-postotnom točnošću. To je informacija koja bi mogla biti važna matematičkim i srodnim gimnazijama - objašnjava Ivana Katavić i dodaje kako u Centru razmišljaju i o uvođenju nacionalnih ispita iz područja prirodoslovlja.

Rješenja koja bi trebala pridonijeti unapređenju našega obrazovnog sustava trebala bi biti poznata do iduće školske godine, 2021./2022., tako da je posve sigurno kako ovogodišnja generacija osmaša ne treba očekivati velike promjene prilikom upisa u srednju školu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!