MINISTAR SE ZALAŽE ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Zmajlović u Africi za zelenu ekonomiju

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 22.02.2013 17:45
  • Objavljeno 22.02.2013 u 17:45
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović tjedan je proveo radno na Globalnom ministarskom forumu o okolišu u Nairobiju u Keniji, gdje su ministri zaključili da smjer svjetske ekonomije treba trasirati po načelima održivog razvoja

'Ovaj tjedan čuo sam brojne primjere kako države, u ovim teškim uvjetima krize, vide priliku da kroz ulaganja u zelene tehnologije povećaju zaposlenost. Ne postoji nijedan razlog da Hrvatska ne učini isto', rekao je Zmajlović.

Na konferenciji je predstavljen Izvještaj o stanju globalnog okoliša, koji je, kao i svi prethodni unazad dva desetljeća, ponovno upozorio da čovjek sve snažnije pritišće Zemlju svojim ekonomskim razvojem i da su posljedice sve očitije i žešće na globalnoj razini. Izvještaj Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) piše da 'višestruki i međusobno zavisni faktori, uključujući suše, u kombinaciji sa socijalno-ekonomskim pritiscima, utječu na ljudsku sigurnost'. Povećanja prosječnih dnevnih, sezonskih i godišnjih temperatura u nekim područjima značajno utječu na ljudsko zdravlje, poput povećanih pojava malarije. Gubitak biološke raznolikosti, kao nestanak staništa i pojedinačnih vrsta, ugrožava opstanak ekosustava, koji pružaju mnoge ekološke usluge ljudskom društvu, iako ih mi ekonomski ne vrednujemo.

Koliko je održivi razvoj sadržajno rastezljiv pojam, dokazuje i ministrova izjava da je 'pomiriti ekonomiju i ekologiju jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje koncepta održivog razvoja', o kojem se i nakon dvadeset godina, od njegova lansiranja, još uvijek raspravlja što je 'održivo', a što 'razvoj'.

Najmanje jedna trećina hrane u svijetu završava u smeću, a 900 milijuna ljudi gladno je i pothranjeno. Oko polovice ove hrane prikladna je za jelo, ali je trgovci i potrošači u industrijski razvijenim zemljama ipak odbacuju. UNEP procjenjuje da se odbaci oko 300 milijuna tona hrane godišnje, što je više od proizvodnje i potrošnje hrane u Subsaharskoj Africi. Ta količina dovoljna je za prehranjivanje svih 900 milijuna gladnih i pothranjenih.

Vode za osobnu higijenu nema 2,6 milijardi ljudi, više od trećine čovječanstva. U nekim zemljama povećan je pristup pitkoj vodi, ali zato mnogima prijete trajne nestašice nakon iscrpljivanja postojećih ležišta vode. Na primjer, zemlje sjeverne Afrike koriste neobnovljive izvore vode i nemaju plan za razdoblje nakon presušivanja. UNEP tvrdi da se gubitak površinskih slatkih voda udvostručio od 1960. do 2000. godine. Danas 80 posto čovječanstva živi u područjima s visokim stupnjem rizika za opskrbu vodom.

Achim Steiner, izvršni direktor UNEP-a, rekao je da ozelenjivanje ekonomija, odnosno razvoj i ulaganje u ekološki prihvatljive poslove i tehnologiju, treba biti pokretač iskorjenjivanju siromaštva i gladi. Zaustavljanje bacanja hrane i nestanak gladi za Steinera je izravno povezano s poboljšanjem stanja okoliša, jer je hranu lakše lokalno uzgojiti u zdravom i čistom okolišu nego okolišu izvrgnutom ekstremima, stresovima i zagađenjima.

Nedavno pokrenutom kampanjom 'Razmisli, jedi, sačuvaj' UNEP promovira praktična rješenja i projekte koje bi proizvođači hrane, farmeri, potrošači, političari i distributeri trebali primjenjivati da smanje gubitak hrane i smanje broj gladnih. Organizatori konferencije ministrima su poslužili večeru od hrane osuđene na smeće, da bi političari u praksi iskusili da je njezino bacanje šteta, pogotovo jer bi mogla spasiti svakog sedmog stanovnika Zemlje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!