Žito Grupa najavila je još početkom lipnja pokretanje procesa inicijalne javne ponude dionica (IPO) i uvrštenje na uređeno tržište Zagrebačke burze. O tome se spekuliralo još potkraj prošle godine, a čini se da je kraj ovog mjeseca taj trenutak.

Inače, tvrtka zapošljava oko 1200 radnika te upravlja s 17.800 hektara obradivih površina, dok dodatnih 60.000 hektara obrađuje 3.000 kooperanata. U okviru poslovanja pokrivaju četiri djelatnosti: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i suradnju s kooperantima. Vodeći su proizvođač jaja i prerađivač uljarica te drugi najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj.

Prije otprilike dva tjedna Žito grupa preuzela je Mesnu industriju Ravlić te tako povećala proizvodne kapacitete u svinjogojstvu. Nešto ranije, najavili su 105 milijuna eura ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta, unapređenje efikasnosti i smanjenje troškova do 2027. godine.

Detalji IPO-a

Inače, lani su ostvarili 335,1 milijun eura prihoda, uz 38,9 milijuna eura dobiti. EBITDA im je iznosila 66,3 milijuna eura, uz maržu od 19,8 posto. Prema ranijem priopćenju HANFA-e, na burzu bi trebalo biti pušteno do 25,61 milijun dionica Žita, u ukupnoj vrijednosti od 25,61 milijun eura.

No, svi detalji su otkriveni na konferenciji za medije u zagrebačkom hotelu Westin. Upis kreće od sutra u 9 sati, a trajat će do srijede 9. srpnja u 14 sati. U ponudi će biti 6.651.920 dionica žita, u vrijednosti od 18,50 do 22 eura po dionici.

Ponuđene dionice se sastoje od 4.371.535 novo izdanih, milijun trezorskih dionica te dionica za prodaju od 1.280.385 komada, koje su u vlasništvu postojećih dioničara. Novi investitori imat će 25 posto plus jednu dionicu. Pravo na upis imaju zaposlenici, institucionalni ulagači te kvalificirani ulagači. Očekuje se prikupiti između 118 i 141 milijun eura.

Čuvanje onoga što je stvoreno

'Hvala svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Dvije-tri stvari su ključne. Zašto uopće IPO iz jedne obiteljske tvrtke koja traje 35 godina? U našim bilancama je uspješnost vidljiva i pokazali smo da znamo raditi u proteklih 35 godina. Zašto ići na IPO ako nemate gnjavaže s procesom odlučivanja, sve ide glatko i dug je ispod jedan po EBITDI?

Odluka seže iz 2018. godine kad sam bio u Monte Carlu s ljudima koji puno bolje znaju raditi s obiteljskim tvrtkama, ali i rizike za obiteljske tvrtke koje postaju dionička društva i izlaze iz komfor zone. Moja obitelj i ja smo shvatili da je za nastavak razvoja Žita izlazak na burzu, odnosno tranzicija iz obiteljske tvrtke u tvrtku na tržištu kapitala', rekao je predsjednik Uprave Žito grupe, Marko Pipunić te nastavio.

'Dao sam sve od sebe, kao i supruga. No, ovdje nije zaštita obitelji, nego zaštita Žita. Sve privilegije koje je moja obitelj i mnoge obitelji oko nas koristili, dalo je Žito. To je, metaforički, bila krava koja je davala mlijeko koja su došla gladna nešto pojesti. Žito mi je omogućilo sve, a vjerujem i mnogima kojima je Žito dalo mnogo dok su bili u tvrtci puno godina.

Trudit ću se dok sam živ - sačuvati Žito. Mi ne prodajemo udio, zovemo da postanete dio obitelji. Nudimo se kao partneri i da uđemo u poslovnu zajednicu, da i drugi osjete blagodati Žita, koji ima velik potencijal kojeg temeljim na 35 godina, na bilancama. To je jedan zalog koji nam kaže da smo spremni i da znamo to raditi', naglasio je Pipunić.

Od divljeg kapitalizma do uređenog tržišta

'Prošli smo Jugoslaviju, BiH, Hrvatsku i EU, od kontroliranog, preko divljeg kapitalizma, do uređenog tržišta. Uvjeren sam da je ovo dobra priča za sve nas i one koji žele u ovom sudjelovati.

Postoje dva modela rasta kompanije. Prvi je da odem u banku i tražim da mi jeftino daju novac. To je model koji je najjeftiniji za investitore i vlasnike kompanija. Taj model daje puno više slobode ljudima koji sjede u direktorskoj stolici da se mogu ponašati komotno, ponekad i bahato.

Drugi model rasta je prikupljanje svježeg kapitala, s partnerima koji vjeruju u ovu priču. Prvi rast je jeftiniji, ali sporiji, a drugi je nešto skuplji i brži. To daje jednu sigurnost kompaniji, veću nego kad je jedna osoba na čelu. Ako nas bude 1000 ili nešto, moći ćemo kontrolirati onog jednog da se ne bahati.

Ne možete prevariti logiku i biologiju. Ovo je logičan slijed. Tranziciju trebaju raditi oni koji imaju najširu sliku i imaju najviše ljubavi i žele da se ovo sačuva. Želim, dok me još služi glava i tijelo, da skinem odgovornost s generacije moje obitelji koja dolazi', rekao je šef Žito grupe.

'Mi smo vertikalno integrirana kompanija, koja ima proizvodni proces od polja do stola. U Slavoniju i Baranju smo uložili preko 200 milijuna eura u zadnjih devet godina. Žito grupa je osnovana 1990. u BiH, od 1992. u Hrvatskoj. Dvije ključne komponente su investicije i akvizicije, rekao je Jozo Ljubičić, član Uprave za financije.

'U vrijeme rata izgrađen je mlin u Velikoj Kopanici, a onda su krenule akvizicije. Mi smo inovatori i restauratori. Restauratori zato jer smo preuzimali tvrtke koje su bile pred propašću i integrirali ih u svoj sustav. Inovatori zato što smo uvodili nove tehnologije i proizvodili nove proizvode. Nitko nije zamišljao u Slavoniji da će se proizvoditi talijanski pršut.

Što se tiče profita, 23 posto je ratarstvo, 21 posto stočarstvo, 19 posto na industriju i 16 posto na poljoprivredu. Vidite da smo mi poljoprivredno-proizvodna tvrtka. Čak 66 posto profita smo stvorili u Hrvatskoj, a ostalo izvozom u inozemstvu', naglasio je Ljubičić.

Daljnji rast i tržišna konsolidacija

'Vidimo prilike za daljnji rast i tržišnu konsolidaciju. Malo je tvrtki u našoj regiji s prihodima većima od 300 milijuna eura. Naš poslovni model se teško može iskopirati, jer imamo više cikličkih djelatnosti. No, kad se isprepliću, to dovodi do stabilnih zarada. U lošim godinama ostali poslovi pokrivaju one koje su u kolapsu.

Godinama smo ulagali u sebe. Ulažemo u nove pogone, najmoderniju mehanizaciju, preciznu poljoprivredu, koja nam omogućuje da trošimo samo onoliko gnojiva, zaštitnih sredstava i sjemena koliko nam treba. Dosta smo ulagali u navodnjavanje.

Malo je tvrtki gdje uprava posluje zajedno već 12 godina, pogotovo u ovakovm poslu. Mislimo da na je iskustvo prednost, jer nam je lakše uočiti prilike, ali i prebroditi krize.

Vidimo prilike za rast u daljnjim investicijama u poljoprivredi, navodnjavanju i rastu proizvodnih kapaciteta. Planiramo ostaviti i dio za akvizicije. Kratkoročno planiramo investirati 125 milijuna eura. Upravo zato da ostanemo nisko zaduženi, da možemo pokrenuti investicijski ciklus i da možemo dalje imati stabilno poslovanje u vremenima kriza, ulazimo u IPO', objasnio je Ljubičić.

Najveći privatni IPO na tržištu

'Postojeći vlasnici neće prodavati dionice 12 mjeseci, a uprava ih neće prodavati šest mjeseci. Upis će se voditi u Zagrebačkoj banci i Erste banci, putem aplikacije George i Fine. To je najveći privatni IPO na domaćem tržištu.

Trenutno je vrijednost tvrtke od 374 i 445 milijuna eura, a planirana vrijednost nakon IPO-a će biti 469 i 558 milijuna eura', zaključio je.

'Idemo proizvoditi hranu visoke kvalitete. Bok uz bok smo s najvećima. Idemo dizati proizvodnju i profitabilnost. Smatramo da kao lider možemo sa sobom povući svoje partnere i kooperante da i oni rastu', dodao je Josip Bičvić, član Uprave zadužen za djelatnosti industrije i tradinga.

Ključna stvar je povjerenje

'Ključni element u našem poslovnom modelu je dobro motiviran djelatnik. Važno je i osigurati sredstva - dobru genetiku za bolji prirast, više prasadi, jaja i tona pšenice. Korištenjem najboljih raspoloživih tehnologija i primjenu precizne poljoprivrede, dobivaamo veću operativnu efikasnost i bolju produktivnost', rekao je Mato Božić, član Uprave zadužen za djelatnosti poljoprivrede.

'Ključna stvar je povjerenje. Naši kooperanti znaju s kim surađuju i oni su nam ključni, jer mi neamo vlastite zalihe za stvaranje tržišta. Mi smo tu da im čuvamo leđa, dajemo im novac, repromaterijale i know-how. Oni nemaju nikakav obvezni odnos prema nama, ali nudimo im najveću moguću cijenu za otkup', rekao je Bičvić.

'Prije dva mjeseca smo otvorili novu svinjogojsku farmu. Otvorili smo hotel i mini elektranu. premamo investicije gdje imamo građevinske dozvole. Ovih dana je krenulo proširenje farme Lonjak. Stigli su papiri za proširenje uljare, imamo investicije u solare i obnovljive izvore energije', dodao je Božić.

'Sve što su dogovorili je bilo ispoštovano i mi čvrsto vjerujemo u njihove poteze. To je povjerenje koje se stvorilo kroz niz godina. Mislim da je to jedna od najduljih suradnji u ZABA-i. Vidimo i mi potencijal u ključnoj industriji, potencijal za organski i anorganski rast.

To je iskorak u tržištu kapitala, što je u skladu strategije Vlade RH, a ujedno i najveći privatni IPO kojeg smo imali na tržištu. Gospodin Pipunić je tvrd pregovarač, ali sve što dogovorimo to i ispunimo', naglasio je Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

Odgovornost prema tuđem novcu

'Svi ljudi i potencijalni investitori, ako su znali zaraditi novac, uvjeren sam da znaju i ulagati svoj novac. Na nama je da sve čuvamo i da se širimo. Sve ćemo raditi najmanje ovako kako smo radili dosad, jer ne upravljamo više samo vlastitim kapitalom. Odgovorno ćemo se odnositi prema njihovom novcu, kao i prema svome. Možemo raditi samo ovako odgovorno i bolje. Mi smo vertikalno integrirani, kanali dostave su kratki i mi smo strateška tvrtka. Mi smo u svakoj kući, svakom frižideru i svakom domaćinstvu.

Mi nismo u javnim nabavama, ne ovisimo o politici i pokazali smo da se znamo nositi na tržištu s konkurencijom. Slavonija ima bazen sposobnih ljudi koji jedva čekaju da nam se pridruže. Na nama je da ih kadroviramo i da ih motiviramo da grizu kao i mi. Mlade snage i ideje će sigurno Žito podići još jače', zaključio je Pipunić.