Istraživanje je pokazalo da od prosječnog ukupnog prihoda od 840 eura mjesečno, hrvatska kućanstva na osnovne energetske potrebe troše 102,6 eura ili 12,2 posto.

U većini drugih zemalja Europske unije, više od deset posto ukupnih prihoda na osnovne energetske potrebe troši između 10 i 40 posto kućanstava, kaže koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton

Dodaje da je gospodarska kriza pojačala problem pristupačnosti energije u Hrvatskoj tako da je 2007. godine udio kućanstava s prevelikim izdacima za energente bio 42 posto, a sada 63 posto

Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo deset posto hrvatskih kućanstava ne može primjereno zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima, a više od 26 posto kasni s plaćanjem mjesečnih računa za energente.

Kao moguća rješenja UNDP predlaže povećanje prihoda kućanstava što izravno ovisi o pokretanju gospodarskog rasta, smanjivanje cijene energenata kroz veću tržišnu konkurentnost, povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima i povećanje državne pomoći ugroženim kućanstvima.

Ta bi pomoć trebala biti bolje distribuirana nakon što Hrvatska, prema najavama voditelja radne grupe za ugrožene kupce Ministarstva gospodarstva Cvjetka Zorovića, do kraja godine donese uredbe koje će odrediti tko može ući u kategoriju ugroženih kupaca.

Općeprihvaćena definicija energetskog siromaštva ne postoji pa tako i EU radi na prihvaćanju zajedničke definicije što se očekuje do kraja godine. Definicija koja se najčešće upotrebljava je ona iz Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i Novog Zelanda prema kojoj se energetski siromašnim kućanstvima smatraju ona koja na energiju troše više od deset posto prihoda.