'Nastojimo smanjiti prihode od članarina i povećati udio vlastitih prihoda te koristiti što više novca iz europskog proračuna', istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na nedavno održanoj skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK). Međutim želje su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo
Podaci iz financijskih izješća HGK o kretanju vlastitih prihoda u odnosu na prihode od članarina demantiraju predsjednika HGK koji je 2014. na čelnom mjestu te institucije naslijedio Nadana Vidoševića, smijenjenog zbog afere Remorker.
Nakon preuzimanja Komore novi predsjednik uspješno se odupro inicijativama za ukidanje obveznog članstva, u kojima je prednjačio tadašnji ministar poduzetništva u vladi Zorana Milanovića Gordan Maras.
Glavno obećanje s pomoću kojega se suprotstavio napadima neistomišljenika bilo je to da će uvođenjem novih usluga Komora povećati prihode iz vlastitih aktivnosti i tako postupno srezati članarine te omogućiti prelazak na dobrovoljno članstvo.
U početku mandata Burilovićeva ekipa pokušala je ojačati vlastite prihode uvođenjem raznih savjetničkih usluga za poduzetnike, poput servisa međunarodnih javnih natječaja ili pružanja informacija potrebnih budućim izvoznicima za izlazak na inozemna tržišta.
Novim uslugama u 2015. planirano je povećanje vlastitih prihoda za čak 75 posto (sa 8,3 na 14,5 milijuna kuna).
Međutim Komora se baš i nije snašla u komercijalnim vodama pa su ambiciozni planovi brzo pali u vodu. Pokazalo se da novi servisi poduzetnicima nisu dovoljno atraktivni da bi za njih izdvojili novac i tako je, umjesto velikog rasta komercijalnih prihoda, u 2015. zabilježen njihov pad od 10 posto.
S vremenom je Komora odustala od noviteta, a kao izvor prihoda ostale su joj tradicionalne usluge pripreme sajmova i stručnih seminara.
Međutim prošle godine i one su podbacile. Prvobitni plan od 9,2 milijuna godine sredinom godine korigiran je na 8,78 milijuna kuna, a u konačnici je od sajmova i seminara realizirano tek 8,26 milijuna kuna.
S druge strane, prihodi od članarina porasli su za tri posto, na 138,7 milijuna kuna, i čine gotovo 83 posto ukupnih prihoda, koji su lani dosegnuli 167,4 milijuna kuna.
Značajan rast prihoda došao je i od prodaje imovine, i to uglavnom nekretnina. Komora je lani tako uprihodila 2,7 milijuna kuna, a čišćenje nekretninskog portfelja nastavlja se i ove godine. Na redu je prodaja stambeno-poslovne zgrade na Novoj cesti u Zagrebu površine 1716 kvadrata za 6,2 milijuna kuna tvrtki Štimac - centar dentalne medicine.
Kada je riječ o rashodima, iz financijskog izvješća vidljivo je da su osjetno narasli troškovi zaposlenih, i to za devet posto ili 6,4 milijuna kuna. Unatoč najavama o smanjenju broja zaposlenih, lani je Komora, drugu godinu zaredom, dodatno zapošljavala. Otvoreno je osam novih radnih mjesta, a broj zaposlenih povećao se na 498.
Među rastućim rashodnim stavkama ističu se i intelektualne i osobne usluge, a povećane su za 23,4 posto, te troškovi reprezentacije, koji su narasli za gotovo 30 posto (s 2,03 na 2,64 milijuna kuna).
