Gradske ulice i priroda preplavljeni praznim, odbačenim bocama i limenkama, 2005. nakon što je donesen Pravilnik o otkupu PET i staklene ambalaže u sklopu Zakona o otpadu (koji je i danas na snazi), zasjali su od čistoće, a danas je gotovo nemoguće vidjeti praznu limenku ili bocu na podu. Ideja je bila dobra, princip jednostavan a formula otkupa idealna – PET ambalažu, staklene boce i limenke volumena od 0,2 l pa na dalje otkupni centri plaćaju 50 lipa po komadu. Međutim, s obzirom na njihov sadržaj, ali i oblik određene vrste ambalaže se ne otkupljuju. Radi se o bocama u kojima se nalazilo, primjerice, jestivo ulje ili ocat, razne staklenke (tegle i sl.).

Zašto je tomu tako, pitali smo u Ministarstvu za zaštitu okoliša i primili idući odgovor: 'Odredbama članka 14. stavak 2. važećeg Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine broj 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11) definirane su vrste ambalaže za koju se plaća povratna naknada. Za navedene vrste ambalaže iz Vašeg upita, prema odredbama dosadašnjeg Pravilnika nije bila propisana mogućnost otkupa', stoji u pismenom odgovoru iz ministarstva.

187102,190499,189839,190489

Budući da smo ovim odgovorom na pitanje koje glasi - 'zašto', doznali da se ambalaža u pitanju ne otkupljuje jer – 'zato', konkretniji odgovor pokušali smo dobiti od direktorice Eko-Ozre, tvrtke koja se bavi posredovanjem između proizvođača i otkupljivača ambalaže, Dragice Bagarić, koja je Zakon iz 2005. nazvala potpuno promašenim, naprotiv – nakaradnim. Smatra da smo iz Ministarstva takav odgovor jedino i mogli dobiti, jer su i rečeni Zakon i pripadajući mu Pravilnik, po kojima se javnost godinama već nabacuje drvljem i kamenjem, doneseni bez temeljite analize na osnovi koje se moglo predvidjeti što će se njegovim primjenjivanjem dobiti. A dobilo se to da je generirao oko pola milijarde kuna minusa u državnoj blagajni i nakon cijelih pet godina završio na reviziji. Poslije značajnog postrožavanja provođenja otkupa i kontrole porijekla ambalaže, sustav je tek 2010. postao samoodrživ.

'Način na koji su određivane vrste ambalaže koje će se otkupljivati, kao i mnogi drugi dijelovi Zakona o kojem pričamo, nestručan je, nelogičan i aljkav. Samo zbog tog gafa prikuplja se, odnosno otkupljuje, isključivo ambalaža pića i mliječnih napitaka koja čini tek 30 posto cjelokupne ambalaže, a dvije trećine, umjesto na reciklaži, završi na deponijima. Zakonodavac se, donoseći Pravilnik o otkupu, vjerojatno vodio time da izbaci iz sustava 'prljavu' ambalažu u cilju održavanje čistoće u reciklažnom procesu. Također su mislili na prednosti unificiranosti ambalaže, naročito staklene, izbacivši iz Pravilnika sve vrste ambalaže osim boca radi lakšeg i bržeg sortiranja', rekla je direktorica Eko-Ozre, ukazavši na nedefiniranost zakona s pripadajućim posljedicama, a to su  stotine milijuna kuna samo na bocama i limenkama.

No na stranu analiziranje rupa i pogrešaka u starom Zakonu o gospodarenju smećem - kako god to zvučalo, u gospodarenju otpadom leži za svaku državu ogroman financijski potencijal čega su svjesni i u novom Ministarstvu okoliša, na čelu s Mirelom Holy, a i skori ulazak u Uniju od Hrvatske zahtijeva do detalja razrađen i funkcionalan sustav gospodarenja otpadom. Novi je Zakon već izrađen i trenutačno se nalazi na javnoj raspravi, koja će trajati do 2. svibnja, a prema riječima ministrice Holy, trebao bi biti usvojen već početkom lipnja.

Na pitanje što će biti s Pravilnikom i glasinama da će otkupa biti, ali i po duplo nižim, čak možda i za različitu ambalažu različitim cijenama Mirela Holy još uvijek ne želi dati konkretan odgovor iako se novinari već neko vrijeme svim silama trude iz nje izvući tu informaciju. Jedina njezina izjava na tu temu je – 'sve detalje oko povratnih naknada znat će se kada nacrt Zakona dođe na red za izglasavanje u Saboru'. Ipak, ono sigurno je to da će do promjena u Pravilniku doći, kolike će biti naknade i hoće li ih uopće biti, saznat će se početkom lipnja.

Priloženi tekst odgovor je na pitanje fanova tportala na Facebooku, u sklopu našeg projekta Vi pitate, oni odgovaraju. I sami možete postaviti pitanje bilo kojoj osobi ili organizaciji preko pripadajuće aplikacije na Facebooku.