Nevladine udruge imaju čitav niz zamjerki na zakon koji je potpredsjednik Vlade Branko Grčić nazvao 'revolucionarnim'.

'Stvara se potencijalna situacija za divljanje kapitala u prostoru bez da na to može utjecati lokalna zajednica. Umjesto da unaprijedi Zakon o referendumu te omogući lokalnoj zajednicama da se izjasni na lokalnom referendumu, Vlada će i njezinim predstavničkim tijelima oduzeti pravo da utječu na investicije', mišljenja je Teodor Celakoski, aktivisti udruge Pravo na grad.

Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala Hrvatska smatra kako novi zakon u sebi sadrži dva ozbiljna 'korupcijska rizika'.

'Nisu do kraja definirani uvjeti za odabir svih članova povjerenstva koje će odlučivati što je strateška investicija. Time se otvara prostor za voluntarizam i partikularne interese. A drugi je rizik nepostojanje obaveze objavljivanje svih ugovora potpisanih na temelju novog zakona', rekao je Petrović.

Škrabalo je najavila kako će nevladine udruge pokušati alarmirati saborske zastupnike da amandmanima promijene zakon te inzistirati na daljnjoj javnoj raspravi.

Konkretne zamjerke na Zakon o strateškim investicijama:

U Članku 5 koji određuje kriterije za strateške projekte s posebnim statusom ne navodi se niti jedna nacionalna strategija kao podloga za provjeru jesu li ciljevi tih projekata u skladu s razvojnim ciljevima zemlje. U kombinaciji s i nadalje nedefiniranim učincima po zapošljavanje i vrlo niskim iznosima potrebnih financijskih ulaganja, otvara se ogroman prostor za svaštarenje i privilegiranje niza poslovnih pothvata usmjerenih na partikularne privatne interese, bez da oni ostvaruju javno definirane strateške razvojne ciljeve.

Članak 7 omogućuje da se na popis strateških investicijskih projekata koje realiziraju javna poduzeća ili koji se realiziraju kroz javno-privatna partnerstva uvrste i tvrtke-gubitaši, budući da se ni za javna ni za privatna poduzeća u javno-privatnom partnerstvu ne traži podnošenje dokaza o financijskoj sposobnosti, dok za projekte koji se realiziraju kroz javna poduzeća nije potrebna niti potvrda o ispunjavanju poreznih obveza i doprinosa.

Članak 9 ne definira sastav više od polovice Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata, što ostavlja mogućnost arbitrarnog odabira članova Povjerenstva, bez ikakvih kriterija koji se odnose na njihovu stručnost i/ili sektor kojeg u Povjerenstvu predstavljaju. Ovo i dalje predstavlja ogroman korupcijski rizik, budući da omogućava prevagu partikularnih u odnosu na javni interes.

U Članku 28 i nadalje se sasvim jednoznačno i bez ikakve daljnje razrade ili pojašnjenja, za strateške projekte dokida zakonska obaveza izrade provedbenih prostornih planova. Njome se, s aspekta javnog interesa, znatno smanjuje kontrola gradnje u hrvatskim najosjetljivijim krajolicima te praktički dokida javni uvid i participacija u projektu. S druge, investitorske strane, ova odredba znatno povećava sve poslovne rizike koji mogu proizaći iz nedostatnosti infrastrukturnih mreža, neuravnoteženja s drugim zahvatima u prostoru ili pak lošeg publiciteta izazvanog javnom nevidljivošću projekata. Provedbeni planovi su nužan i potreban dio projektne dokumentacije i besmisleno ih je dokidati, a time derogirati i ukupni sustav upravljanja i gospodarenja prostorom.

Nacrt Prijedloga zakona ni na koji način ne predviđa aktivnu ulogu Sabora u nadzoru nad njegovom provedbom, što smatramo neprihvatljivim u kontekstu demokratske kontrole i ustavne osnove ovog zakona. Članak 2 Ustava RH samo Hrvatskom saboru i narodu povjerava neposredno i samostalno odlučivanje o 'očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime'.

Podnošenjem ovog prijedloga Zakona na razmatranje Vladi bez popratnog izvještaja o provedenim konzultacijama sa zainteresiranom javnošću prekršen je čl. 30 st. 4 Poslovnika Vlade RH. Stoga zahtijevamo da se zajedno sa slanjem Prijedloga Zakona Saboru pošalju i sve pristigle primjedbe, kako zainteresirane javnosti, tako i Europske komisije, kako bi zastupnici imali uvid u njih.

Dodatno, budući da se radi o znatno izmijenjenoj verziji, zahtijevamo ponavljanje postupka javnog savjetovanja'.