Tržište nekretnina u Europi posljednjih je godina doživjelo brojne promjene. Podaci govore kako su niži troškovi zaduživanja pomogli oživjeti potražnju, ali ne u svim državama
Podaci Eurostata pokazuju velike razlike u kretanju tržišta nekretnina u Europi. Dok, primjerice, u Sloveniji, tržište nekretnina (kuće i stanovi za stanovanje) u 2025. bilježi rast od gotovo 30 posto, u isto vrijeme u Hrvatskoj bilježi se pad od 4,1 posto.
Kako piše Euronews, većina kupaca kupuje nekretninu za život, a tek manji dio vidi kupovinu nekretnine kao investiciju.
'Na transakcije stambenim nekretninama uglavnom utječu pristupačnost hipoteka, kamatne stope, prihodi kućanstava, zaposlenost, povjerenje potrošača i ponuda stambenog prostora', rekao je Mikk Kalmet, savjetnik za nekretnine u Global Property Guideu, za Euronews Business.
Osim Slovenije koja je zabilježila rast prodaje od 29,9 posto, na vrhu su se našle i Litva (22,8%), Austrija (21,4%) i Belgija (20,2%). U većini europskih zemalja zabilježen je dvoznamenkasti rast, dok je Francuska zabilježila jedan od najznačajnijih preokreta.
'Francuska je zabilježila jedan od najznačajnijih preokreta, prešavši s pada u 2024. na rast u 2025., dok je Španjolska održala pozitivan rast u obje godine, što ukazuje na relativno otpornu potražnju', rekao je Kalmet.
Hrvatska s negativnim trendom
No, za razliku od ostatka Europe, tri su zemlje zabilježile negativan trend i pad broja prodanih nekretnina.
Uz Hrvatsku, to su još bile Bugarska s padom od 2,5 posto i Poljska s padom od 1,1 posto.
Jedan od razloga za to, piše Euronews, možda leži i u tome što su cijene najamnina u razdoblju od samo godinu dana porasle za više od 39 posto.
Istovremeno, cijene nekretnina rasle su za 14,3 posto, što je četvrti najveći porast u Europi.
'Hrvatska je bila jedina zemlja koja je zabilježila pad u obje godine, što naglašava da su domaći čimbenici i dalje oblikovali performanse tržišta nekretnina unatoč širem europskom oporavku', rekao je Kalmet.
I dok je u Hrvatskoj u 2025. godini prodano tek 17 747 kuća i stanova, u Francuskoj je ta brojka prešla milijun. Treba istaknuti kako je cijena kuća u Francuskoj u tom razdoblju porasla za samo 0,1 posto.
Najmanje je domova prodano u Sloveniji, tek nešto više od 11 tisuća.
Kalmet je napomenuo da je nekoliko manjih tržišta, uključujući Sloveniju, Litvu, Belgiju i Mađarsku, zabilježilo posebno snažan porast, iako se postotne promjene mogu činiti većim na manjim tržištima. Također je rekao da visoki troškovi gradnje i ograničena građevinska aktivnost i dalje ograničavaju ponudu stanova i kuća.