intervju s IVANom PAKOZDIjem

[VIDEO/FOTO] 'Rušimo stereotip da na privatne studije idu samo mamini i tatini sinovi. Naši studenti su praktičari, a ne teoretičari nespremni za rad'

17.07.2021 u 08:01

Bionic
Reading

Najčešća kritika domaćih poslodavaca upućena školstvom sustavu glasi da iz njega ne izlaze učenici i studenti koji su odmah spremni za rad. U zagrebačkom privatnom visokom učilištu Edward Bernays University College uvjereni su da to nije slučaj kad je riječ o njima. Pogotovo jer su ove godine redizajnirali studijski program, što nam je bio povod za razgovor s Ivanom Pakozdijem, prodekanom za razvoj i predstojnikom Katedre za odnose s javnošću na Bernaysu

Edward Bernays University College započeo je s radom 2013. i tada je bio prvo privatno učilište koje je izvodilo cjelovito specijalizirano obrazovanje na području komunikacijskog menadžmenta i odnosa s javnošću. Osnovao ga je Mario Petrović, ujedno suvlasnik PR agencije Millenium promocija, a kao dekan vodi ga Damir Jugo.

Bernays je do danas izrastao u jedan od najvećih studija komunikacijskog menadžmenta, s time da je 2017. dobio i dopusnicu za izvođenje novog studija turizma. Trenutno ga pohađa oko 400 studenata.

Zbog čega ste išli u redizajn studija?

Studijske programe treba konstantno pomalo prilagođavati potrebama tržišta jer se ono stalno mijenja. Onaj tko se ne mijenja, ne može ići u korak s realnim sektorom. Prije promjene proveli smo opsežno istraživanje i analize da detektiramo znanja i kompetencije studenata koji se traže na tržištu. Anketirali smo i imali fokus grupe s poslodavcima na tržištu, našim alumnijima koji su završili Bernays i imaju iskustva iz realnog sektora te među samim studentima. Na osnovi toga složili smo set izmjena te smo podigli razinu naših studijskih programa, kako preddiplomskih, tako i diplomskih. Vjerujemo da smo dobili suvremen i fleksibilan program što će na tržište izbacivati ljude koji imaju sva znanja i vještine tako da mogu brzo naći posao.

Što ste konkretno promijenili u programu?

Naš preddiplomski studij Komunikacija toliko je napredan u odnosu na srodne studije da smo jednostavno morali podići razinu diplomskog studija, a koji je sadržajno, usudim se reći, sada puno bliže poslijediplomskom studiju. Dakle najveća promjena je na diplomskom studiju Komunikacija, na kojem smo integrirali program koji je dosad bio u tri modula: korporativno komuniciranje, agencijski PR te neprofitni i politički PR. Integrirali smo ih u četiri tematska semestra. U prvom semestru studenti imaju set interdisciplinarnih kolegija, na kojima stječu naprednija znanja o upravljanju odnosima s javnošću, brendiranju, menadžmentu i ostalo. U drugom semestru imaju cijeli set izbornih kolegija i puno sati obvezne prakse. U trećem se ide na usko specijalizirano strateško komuniciranje dok četvrti semestar čine metodologija, istraživanje i diplomski rad. Najveći kvalitativni iskorak to je što znatno podižemo praktični način održavanja nastave i polaganja ispita i to kroz cijeli set novih kolegija koje zovemo Praktikumi, a koji zapravo donose 240 sati čistog praktičnog rada.

Ivan Pakozdi Izvor: tportal.hr / Autor: Luka Filipović/Matej Grgić

To znači da se ispiti kod vas neće polagati na klasičan način - naučiš 500 stranica neke knjige i izađeš na ispit?

To će biti samo jedan i to manji dio ispita. Dio ishoda učenja je polaganje teorije jer je teorija preduvjet akademske razine, pa je nužna, ali ne smije biti jedina, dok će se ostatak ishoda učenja polagati isključivo kroz projekte i projektne zadatke. Bit će to zadaci i iz stvarnih tvrtki, na osnovi kojih će studenti u svrhu polaganja ispita izrađivati strategije komunikacije i marketinške planove koji će se ocjenjivati. Poanta je u tome da smo mi stručni, specijalistički studij. Nema smisla da filamo studente silnim teorijama. Teorije ima u toj mjeri da razumiju koja je poanta cijele priče, a sve ostalo je drill što se tiče praktičnih iskustava. To nam je bio glavni input s tržišta i od poslodavaca. Sad će studenti u pet godina studija Komunikacija imati 900 sati prakse i još 250 sati praktičnih kolegija. Na Turizmu će pak imati preko 1140 sati stručne prakse. Kad se gleda ukupan broj studenata, oni tijekom akademske godine odrade čak 25.000 praktičnih sati, što je ogromna brojka. To nas daleko izdvaja iz konkurencije. Želimo na tržište izbacivati praktičare, a ne teoretičare.

Hoće li se studenti pogubiti u tim silnim satima prakse? Biraju li sami tvrtke u kojima će je odraditi ili ih vi vodite u tome?

Preko našeg sustava Burza prakse upravljamo karijerama studenata, a studenti sami biraju tvrtke u kojima je žele odraditi. Ne može se dogoditi da idu s prakse na praksu bez reda i razloga, već je sve strukturirano. U prvoj godini odlaze na terensku nastavu dok već u drugoj godini odrađuju praksu u medijima. Kad to usvoje, šaljemo ih u PR i marketinške agencije. Nakon toga, na diplomskom studiju, slijedi im praksa u korporacijama i velikim poslovnim sustavima. Studenti turizma pak idu na praksu u hotelske tvrtke, turističke zajednice, na OPG-ove, u destinacijske menadžment kompanije i dr. Takav sustav upravljanja studentskim karijerama zovemo 'talent menadžment'.

S koliko tvrtki Bernays trenutno surađuje?

Naša najveća snaga je ogromna baza radilišta, odnosno tvrtki s kojim imamo potpisan ugovor vezan uz studentsku praksu. Taj je broj trenutno oko 130 tvrtki s kojima Bernays stvarno surađuje. Zbog toga čak četvrtina naših polaznika pronalazi posao još dok studira na Bernaysu. A od onih koji završe školu više od 90 posto njih pronalazi posao u tri mjeseca.

Današnje generacije najviše komuniciraju digitalnim putem. Kako ste se prilagodili njima?

To je točno. Tu smo također napravili velike promjene. Dodali smo 145 sati digitalnih sadržaja na preddiplomskom i 60 sati na diplomskom studiju. Naši studenti od iduće akademske godine saznat će što je to big data, učiti o umjetnoj inteligenciji, tome kako se kreiraju jednostavne mrežne stranice, a imat će i kolegije o dizajnu digitalnih vizualnih sadržaja, na kojima će učiti raditi pomoću alata za vizualno oblikovanje, kao i digitalno oglašavanje i općenito komunikaciju putem društvenih mreža.

Imate li što ponuditi starijim generacijama, odnosno onima koji su zainteresirani za cjeloživotno obrazovanje?

Bernays ima svoj brend koji se zove Bernays Akademija, što je centar za cjeloživotno obrazovanje koji kroz edukacijske programe potiče razvoj osobnih i profesionalnih kompetencija odraslih osoba tijekom cijelog života. Ovih dana pokrenuli smo i Političku akademiju. Interes je ogroman i telefoni neprestano zvone. Sadržaj je prvenstveno namijenjen akterima političkog života Republike Hrvatske, aktivnima na različitim razinama političkog djelovanja, primjerice gradonačelnicima, načelnicima, gradskim vijećnicima, osobama iz lokalne i regionalne samouprave i gradskim vijećnicima koji žele proširiti političku kulturu. Naravno, mogu se upisati i svi oni koji nemaju veze s politikom, ali ih ona zanima. Program traje tri mjeseca i imamo 15-ak predavača. Uz to, Bernays ima program Propedeutike psihoterapije koji donosi osnovno obrazovanje iz područja psihologije, medicine (psihijatrije), socijalnog rada i rehabilitacijskih znanosti za sve osobe koje žele postati psihoterapeuti.

Ivan Pakozdi odgovara na pitanje koja je najveća prednost studiranja na Bernaysu Izvor: tportal.hr / Autor: Luka Filipović/Matej Grgić

Kolike su cijene vaših studija?

Bernays ulazi u kategoriju priuštivih privatnih studija. Preddiplomski studij Komunikacija košta 24.500 kuna godišnje, a diplomski 27.500. Studij Turizma je skuplji jer ima puno terenske nastave - preddiplomski košta 25.500 kuna, a diplomski 28.500 kuna.

Mnogi misle da privatne studije upisuju djeca iz imućnijih obitelji. Kakav je profil vaših polaznika?

Rušimo taj stereotip. Svake godine radimo evaluaciju i prema njima većina naših studenata za vrijeme studija radi kako bi platila školu. Ili uzimaju kredite za školarinu. Nema tu maminih i tatinih sinova, kako se misli. Dapače, većina se samostalno bori da bi završila studij. Mene puno puta zovu studenti kako bih pomaknuo neke studentske obaveze jer ne stignu zbog posla. Naša godišnja školarina od 24.000 do 27.000 kuna stavlja nas u zlatnu sredinu među konkurencijom. To je puno manje od 40.000 kuna i više, koliko košta godina u nekim školama. Mi privlačimo populaciju koja se može sama brinuti o sebi.

  • +9
Ivan Pakozdi Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Koliko uopće imate konkurenata u Hrvatskoj?

Možemo govoriti o tematski relativno srodnim studijima na kojima kolege izvode sadržajno slične programe. U komunikacijama je to do deset, a u turizmu nešto više. Svaki studij ima svoju specifičnost, a naš su partneri, praksa, vještine i zapošljivost studenata, dok drugi stavljaju naglasak na neke druge elemente obrazovanja. Od početka prezentiramo praktičan rad kao našu veliku prednost ispred svih ostalih i to nije isprazno hvalisanje. Bernays je od svojih početaka poznat po inzistiranju na praksi i praktičnom radu. To smo sad redizajnom programa i pojačali. Zbog toga smo najviše privlačni mladim ljudima. Druga stvar je to što tijekom studija studenti nisu prepušteni sami sebi, imaju svoje mentore ili, ako hoćete, razrednike koji su im na raspolaganju 24 sata. Tu je i naš Centar za razvoj karijera i suradnju s tržištem, u kojem mogu dobiti sve potrebne savjete, te Studentsko savjetovalište s psihologom, što se pokazalo vrlo korisnim u vrijeme pandemije koronavirusa. Kod nas nemate osjećaj klasičnog studiranja, već njegujemo individualizirani pristup.