Nevolje u Trumpovu raju

Uskoro se održava američki popis stanovništva unatoč tome što sliči na neslanu prvotravanjsku šalu

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 10.02.2020 23:03
  • Objavljeno 10.02.2020 u 23:03
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Al Diaz / Zuma Press / Profimedia

Prvog travnja u Sjedinjenim Državama počinje 24. popis stanovništva. Pripreme za njega pratilo je niz nevolja: Problemi s budžetom, s mogućim slabostima u kibernetičkoj sigurnosti, oko zapošljavanja ispitivača, zbog tiskanja upitnika jer je tiskara završila u bankrotu, ali naročito zbog pravne borbe oko toga smije li jedno od pitanja biti ono o državljanstvu ispitanika. Među imigrantima to je shvaćeno kao predigra za deportaciju. Vrhovni sud ga je na kraju zabranio, a u pravnoj bitki oko toga prvi put su rame uz rame stali aktivisti za zaštitu prava imigranata i krupni kapital, mada iz sasvim različitih interesa

Prvog travnja Ameriku čeka veliki posao. Tog dana počinje desetgodišnji popis stanovništva, 24. od 1790. godine, kada je održan prvi put kao ustavna obveza.

Prema službenoj procjeni, američkih je građana 328.239.523, dvadesetak milijuna više nego deset godina ranije, no to tek treba potvrditi popisom u 50 saveznih država, okrugu Columbia i pet američkih teritorija: Portoriku, Američkoj Samoi, Sjevernim Marijanskim otocima, Guamu i Američkim Djevičanskim otocima. Popis, dakako, nisu samo brojke jer rezultati određuju broj mjesta u Zastupničkom domu koja dobiva svaka država i, između ostaloga, utječu na raspodjelu 675 milijardi saveznih dolara. Popisivanje se prvi put može obavljati online, a za skupljanje i obradu podataka regrutirano je 500.000 popisivača.

'Grešaka ne smije biti. Ako dođe do njih, pratit će nas sljedećih deset godina', izjavljuje Robert Goldenkoff, direktor strateških pitanja u Uredu za vladinu odgovornost.

Grešaka je bilo, kao i dramatičnih problema tijekom nekoliko godina priprema, te su skeptici predviđali da bi popis 2020. mogao biti necjelovit, čak promašen, a prema svojedobnoj analizi Roberta Shapira, ministra trgovine u administraciji Billa Clintona, sudjelovanje u njemu moglo bi izbjeći 24,3 milijuna građana zbog straha da prikupljene podatke može koristiti policija.

U javnost su tako curile vijesti o nevoljama s budžetom, mogućim slabostima u kibernetičkoj sigurnosti, problemima oko zapošljavanja ispitivača, čak o bankrotu tiskarske tvrtke zadužene za tiskanje obrazaca, no naročito o pravnoj borbi oko toga može li se među pitanja uvrstiti i ono o državljanstvu ispitanika.

  • +1

Taksisti New Yorka

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Philip Kirkman / Shannon McLaughlin

Zbog ekonomske depresije u vrijeme priprema za popis 2010. ispitivački tim lako se mogao sastaviti od nezaposlenih građana, a sada se to pokazalo problemom jer je u međuvremenu i cijena rada znatno narasla. Poučeni skandalima oko hakiranja podataka, trebali su uložiti golema sredstva u sigurnosne mjere, pa je samo u IT poslove utrošeno 4,8 milijardi dolara u odnosu na 3,4 milijarde dolara deset godina ranije. Zadnji popis bio je najskuplji u povijesti s utrošenih 12,3 milijarde dolara, a predviđa se da će ovaj 2020. biti skuplji unatoč dopuštenju građanima da na pitanja odgovaraju putem interneta.

Priču je također pratio skandal s tiskarom Cenveo iz Connecticuta, s kojom je savezna vlada ranije poslovala, pa je s njome bio sklopljen ugovor o tiskanju obrazaca vrijedan 61 milijun dolara. Četiri mjeseca nakon potpisivanja ugovora firma je otišla u bankrot, naplativši od savezne vlade 5,5 milijuna dolara za troškove pripreme tiskanja i ostavivši je da traži novu firmu.

Tvrtka Cenveo otišla je u stečaj nakon što je naplatila pripremne poslove za popis stanovništva

Tvrtka Cenveo otišla je u stečaj nakon što je naplatila pripremne poslove za popis stanovništva

Izvor: Profimedia / Autor: Kris Tripplaar / ddp USA / Profimedia

Jedan od organizacijskih problema sve je šareniji demografski i kulturološki sastav Sjedinjenih Država. Sve više domaćinstava ne koristi engleski kao materinji jezik, populacija je izrazito mobilna, a uz to raste korištenje mobilne tehnologije, što može usložiti popisivanje. Poseban problem je pridobiti Afroamerikance, ali ne samo zbog njihova straha od povrede privatnosti i povjerljivosti podataka, nego zbog toga što je u nekim državama poput Kalifornije ili Louisiane narastao broj beskućnika bez adrese, kao i ljudi s izrazito niskim ili nikakvim primanjima, a koji ne čine čvrste zajednice.

Procesom gentrifikacije – pretvaranjem siromašnih četvrti u elitne dijelove grada – raseljene su tradicionalno obojene i latino četvrti kao što su njujorški Brooklyn i dijelovi Los Angelesa, čime su razbijene cijele zajednice, a da bi kao 'manjinska skupina' mogli ostvariti svoja prava, na popisu ih mora biti barem 50 posto u nekom okrugu. To znači da neodazivom pojedinaca cijela zajednica neosporno gubi određenu količinu saveznog novca. Godine 2010. propušteno je dva posto odraslih Afroamerikanaca i šest posto djece, a ove godine računa se da bi se taj broj mogao udvostručiti.

Beskućnici u Los Angelesu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HAYOUNG JEON/EPA

Ali najviše galame i nesigurnosti izazvao je spomenuti plan Trumpove administracije da se uvede pitanje o državljanstvu prvi put u 70 godina, otkada je ispušteno iz upitnika. Bijela kuća to je proglasila 'neophodno potrebnim ministarstvu pravosuđa u zaštiti birača' i 'važnim u provođenju dijelova zakona o biračkim pravima'. Ali protuimigracijska politika i osebujna retorika Donalda Trumpa učinili su svoje. Svi se sjećaju skandala oko razdvajanja djece imigranata od roditelja, gradnje zida na granici s Meksikom i zabrane ulaska muslimanima u zemlju, pa je ovo pitanje doživljeno kao osiguravanje podataka imigracijskim vlastima. Što slijedi? Deportacija, uvjereni su migranti, zbog čega među njima vrijedi pravilo: 'Ako ti netko pokuca na vrata, ne otvaraj.'

Nisu pomogla ni uvjeravanja da zakon zabranjuje korištenje povjerljivosti podataka te da one koji to ne poštuju čeka kazna od 250.000 dolara i do pet godina zatvora. To nije razuvjerilo one koji se sjećaju Drugog svjetskog rata, kada je vlada koristila podatak o državljanstvu za identificiranje Japanaca i njihovo slanje u logore za interniranje.

John Oliver raspravlja o američkom popisu stanovništva, zašto je važan i koje su posljedice nesudjelovanja u njemu

Izvor: tportal.hr / Autor: LastWeekTonight

Kritičari prijedloga zato su tvrdili da bi takvo pitanje doista natjeralo imigrante da popisivačima 'ne otvaraju vrata', što bi moglo dovesti do toga da savezne države s velikim brojem useljeničkog stanovništva izgube mjesto u Kongresu i znatna savezna sredstva. Gubitnici pritom ne bi bile samo te države, nego i velike korporacije kao što su Levis Strauss & Co, Uber Technologies, Lyft, medijska grupa Univision Communications ili Walmart. Za njih je popis stanovništva 'magnetska rezonancija za biznis', zbir bitnih informacija na temelju kojih grade poslovne odluke kao što su otvaranje novih prodajnih mjesta ili usmjeravanje marketinških kampanja. Iako je 41 posto Amerikanaca čvrsto poduprlo prijedlog o uvođenju spornog pitanja, korporativna Amerika se ovaj put - za divno čudo - našla na strani nevladinih organizacija i aktivista za zaštitu imigrantskih prava.

Vrhovni sud je prijedlog 2017. ipak proglasio ništavnim, na što je Trump bezuspješno tražio odgodu popisa 'bez obzira na dužinu odgode'.

  • +12
  • +9

Donald Trump je nakon presude Vrhovnog suda bezuspješno tražio odgodu popisa stanovništva

Izvor: EPA / Autor: MICHAEL REYNOLDS

Iz straha da bi popis stanovništva mogao temeljito podbaciti, Ured je pokrenuo najžešću do sada kampanju među građanima da ih uvjeri u zakonitost i prave namjere. 'Ne nasjedajte lažnim podacima, provjeravajte činjenice, provjerite način na koji se štite vaši podaci, a zatim te informacije podijelite s najmilijima', poručuju iz Ureda, savjetujući ljudima da se obrate na adresu rumors@census.gov ako čuju za lažne podatke ili žele provjeriti istinitost glasina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!